Sardele u kiselo slatkoj marinadi
Sardelle in saor
Nedavno se u Rijeci održavao festival Srdela je IN koji sam najavila i na mojoj Facebook stranici. Na žalost nisam mogla prisustvovati festivalu ali osvojila me najava da se održava: “s ciljem učenja i očuvanja tradicije mediteranske prehrane u nas....
Način prehrane naših starih preporučuje se diljem svijeta i uvrštava u jelovnike renomiranih restorana, a jedno od temeljnih obilježja Mediterana je redovito konzumiranje ribe posebice plave. Pri tome se u svijetu sve više govori o takozvanoj kraljici mora – srdeli, ribi koja je othranila niz generacija, no kod nas je nepravedno podcijenjena zbog česte zablude, da je cijena namirnice jamstvo njezine kvalitete.
Da bi potaknuli vraćanje ove nutritivno bogate i jeftine namirnice u jelovnike naših domaćinstava i restorana, tijekom manifestacije će niz ugostiteljskih objekata – po popularnim cijenama – pripremati razna jela sa srdelama, koja je u ovo doba godine i najkvalitetnija.”
Na ovom linku se nalazi i popis jela koja su se posluživala za one koji su poput mene uvijek u potrazi za inspiracijom.
Meni je srdela oduvijek IN i jedna od omiljenih riba, ovisno o tome kako se pripremi. Najdraže mi je jelo upravo ovo koje objavljujem, pripremljeno na način na koji se jede u Veneciji. Kao prilog se može jesti hladna palenta narezana na kriške ili jednostvno bijeli svježi kruh. Drugo gotovo jednako omiljeno jelo sa srdelom su mi sicilijanske Sarde a beccafico koje obožava komesar Montalbano iz serije romana sicilijanca Andree Camillieria. To su punjene srdele i stvarno su za prste polizati.
Riba je vrlo zdrava namirnica i trebalo bi je konzumirati najmanje jednom do dvaput tjedno. Prepuna je bjelančevina i bogat je izvor vitamina i mineralnih sastojaka. Neki od najvažnijih elemenata su kalcij, željezo i fosfor, toliko važni za rast djeteta. Fosfor ima veću funkciju od bilo kojeg drugog minerala i prijeko je potreban u metabolizmu. U velikoj mjeri sudjeluje u izgradnji koštanog sustava i zuba. Plava riba, kojoj pripada i srdela, uglavnom ima više željeza od bijele, a najviše željeza imaju jegulje, oslići, skuše i tune. Od svih živežnih namirnica ribe su najbogatije jodom. Od vitamina, tu su A, B, C, D, E i K. C-vitamina u ribljem mesu, jetri i ikri ima više nego u narančinom soku. D-vitamin (kalciferol) ne susreće se ni u jednoj namirnici u tolikom postotku kao u riba. On pospješuje upijanje kalcija i fosfora pa je prijeko potreban za izgradnju kostiju. Antisterilitetni E-vitamin (tokoferol) nalazi se u unutrašnjim organima riba: u jetri ga ima do 45mg na 100 g ulja. Djeluje kao antioksidans i smatra se važnim za reguliranje normalne funkcije spolnih žlijezda. Školjke se kemijskim sastavom ne razlikuju bitno od riba.
Srdele u savoru je jednostavno pripremiti. Evo recepta.
Potrebno je:
500 g vrlo svježih sardina, očišćenih i po mogućnosti odstranjene kralježne kosti (filetiranih)
3-4 glavica luka (onog bijele ili ljubičaste boje)
Oko 2 dl bijelog vinskog octa (ja volim kiselije srdele pa obično dodam još ili kombiniram s bijelim vinom)
Ulje za prženje i posebno za marinadu (maslinovo)
Po želji jer može i bez:
brašno za paniranje
za posipanje:
grožđice (šaku) prethodno oko pola sata namočene u vinu (za djecu samo u vodi)
pinjoli (šaku), lagano prženi ili sirovi
sol te po želji papar
Priprema:
1. Luk narezati na kolutove. Sardine dobro oprati te osušiti kuhinjskim papirom. Uvaljati u brašno ako ga koristite te pržiti u vrućem ulju.
2. Izvaditi iz ulja na kuhinjski papir kako bi se upio dio masnoće. Posoliti. Ulje čuvati za kasnije. U drugoj posudi zagrijati malo ulja, dodati luk i na laganoj vatri polako pržiti dok ne poprimi lijepu zlatnu boju. Dodati ocat i prokuhati. Pred kraj dodati vino te skinuti s vatre. U plitku posudu staviti malo ulja od prženja i na to malo luka pa srdele. Po njima rasporediti luk, posuti grožđicama i pinjolima te politi tekućinom od marinade. Odmah poslužiti.
3. Ovo jelo odlično prija i hladno nakon što je provelo barem 1 dan u marinadi. U tom
slučaju udvostručite količinu ribe i octa i/ ili vina. Kome je ocat prejak može ga razblažiti s malo vode i tako prokuhati.
U slast!
U ponedjeljak ću imati priliku prisustvovati vrhunskom kulinarskom događaju te se nadam da ću uspjeti objaviti i kakvu reportažu te barem jedan zanimljiv receptić nekog od prisutnih kuhara čije glave krasi po nekoliko hauba. Također mi se uskoro smiješi još jedno putovanje u krajeve u koje sretnim stjecajem okolnosti uspjevam oko jednom godišnje hodočastiti i nadam se da ću i tu uspjeti naći zanimljivih jela koja bi se moglo skuhati te objaviti na blogu.
12.05.2011. u 20:01 sati |
9 Komentara |
Print |
Link |
Na vrh
| < |
svibanj, 2011 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
|
|
|
|
1 |
| 2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
| 9 |
10 |
11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
| 16 |
17 |
18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
| 23 |
24 |
25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
| 30 |
31 |
|
|
|
|
|
Komentari da/ne?
ZASTO BLOG KUHARICA ZA DJECU ?
ZASTO BLOG KUHARICA ZA DJECU ?
Cesto ne znamo sto kuhati za nase dijete, koje jednostavno ne zeli jesti isto sto i mi. Jer mi cesto volimo kiselo i papreno i cesto bi bilo previse za ocekivati da i jedno malo stvorenje jede jako zacinjena jela.
Sto danas skuhati za vase dijete, bez obzira je li je staro godinu dana, 5 ili 10 godina? Objavljujem recepte jela za koje sam sigurna da ih djeca vole. Mozda ne svako dijete i u svakoj fazi svojeg zivota, ali oni su u svakom slucaju visestruko isprobani. Neke sam recepte dobila od prijateljica a neke od prijatelja koji imaju djecu i ponekad im nesto skuhaju. Ali vecina recepata su moja "izmisljotina", cesto varijacije na jela koja vec odavno poznajemo.
Stvari koje su mi pri kuhanju vazne su:
1. jednostavnost sastojaka (dakle lako ih svi mozemo kupiti)
2. jednostavnost, lakoca pripreme
3. brzina
4. odlican okus (ali ovo je cesto subjektivna stvar)
Jela naravno moraju biti po sastojcima i po postupku pripreme ZDRAVA ili sto zdravija.
Ponekad cu objaviti i pokoji recept za "vecu" djecu, mozda za neko jelo koje sam sama izmislila ili pak prilagodila mojem ukusu (npr. ajvar).
Bilo bi mi drago kada bi ovaj blog funkcionirao u dva smjera. Dakle, rado primam recepte drugih blogera (ili samo citatelja ovog bloga) i rado cu ih objavljivati.
Hvala unaprijed na citanju i dodavanju recepata. Nadam se da cete vi i vasa djeca uzivati u mojima.
Nekoliko rijeci o prehrani djece
Svi, i liječnici i roditelji svjesni su da je prehrana djece vrlo važna u prvoj godini života i da o kvaliteti te prehrane u mnogome ovisi i zdrav rast i napredak djeteta. Međutim, kada dijete malo poraste obično se prehrana stavlja u drugi plan, kao da smatramo da je organizam djeteta dovoljno velik da sam stvara neke važne nutrijente i krpa rupe koje loša prehrana stvara.
Takav potpuno pogrešan dojam imamo i za prehranu odraslih. Recimo, bez grižnje savjesti da u svoj organizam trpamo hranu koja nas uglavnom zadovoljava organoleptički /tj. po okusu, mirisu i izgledu/ , a od svoga organizma očekujemo da nekim magičnim putevima od smeća napravi zlato. BILO BI JAKO LOŠE DA I KOD SVOJE DJECE STVORIMO TAKOVU NAVIKU.
Naša su djeca zapravo u popriličnoj opasnosti, i što to prije shvatimo, prije ćemo moći pomoći i sebi i njima. Amerika ima gorka iskustva. Sve veći broj gojazne djece, sve veći broj bolesne djece, pojava visokog krvnog tlaka. šećera, ateroskleroze, dakle bolesti koje su prije pogađale stariju populaciju, sada pogađaju sve mlađe osobe i javljaju se već kod omladine. Zna se, za ovako tragične pomake može se krivca tražiti u načinu prehrane. Iz ovih loših iskustava treba učiti i naravno zaobići ih. Nemojte čekati nikakav nacionalni program, niti da netko o prehrani vaše djece brine umjesto vas. Krenite sami.
I nemojte reći da o vašoj prehrani u predškolskoj dobi nitko nije brinuo, pa ne treba niti sada.
Još prije tridesetak godina na našem tržištu nije bilo tako mnogo salamice, paštetica, Mc Donaldsa, raznih čipseva, smokija, krokija i sličnih industrijskih prerađevima. Nije bilo niti Coca Cole, tonika, sokova i svih čuda. Jela se prirodnija hrana koja je sadržavala više vitamina i minerala nego što ih sada sadrži, jele su se lešade i variva, žganci i mlijeko, meso jednom ili dva puta tjedno, jeo se crni kruh ili od integralnog brašna. Žitarice i njihove prerađevine, te povrće bili su osnova prehrane. A pila se je voda. Obična, čista voda. Ponekad čaj. I zapravo je naša tadašnja prehrana bila vrlo bliska onoj koju stručnjaci danas preporučuju i takovoj prehrani mi možemo zahvaliti relativno zdravlje naše generacije.
Do godine dana djeteta o njegovoj prehrani vodilli su brigu i pedijatri i roditelji i svagdje se pričalo što i kako jede i što i kako mu dati jesti. Nakon toga perioda sva briga ostaje prepuštena obično majci.
U drugoj godini života obično nema problema sa prehranom. Majka se još dobro sjeća koliko dijete treba voćnih obroka, koliko mliječnih, a dijete je još dovoljno dobro i nema neko svoje mišljenje, glavno mu je da je sito. Upravo je sada prilika da se razvijaju dobre prehrambene navike, dok dijete još nije potpuno svjesno svoje okoline. Iskoristite to i navikavajte dijete na mislije i razne krispije za doručak, na crni kruh, Obavezno ga hranite ribom i povrćem, izbjegavajte salame i paštete. Privikavajte ga i na namirnice čudnog okusa, npr. maslinovo ulje. Sada treba udariti temelje zdravoj prehrani.
Međutim, sa dvije i pola, tri godine godine, ono već stvara svoje mišljenje, ispoljava ga i nastoji ga provesti. Uvijek imajte na umu da dijete možda ima svoje mišljenje i volju, ali nema znanje. Ono ne zna što je za njega dobro, pogotovo ne po pitanju prehrane i zato ne može biti dijete to koje će određivati što će se jesti. Ono gleda svoju okolinu i dobro pamti što jede otac, što gosti, što baka i djed.
Više ga nećete moći prisiliti da jede nešto što ne jedu drugi, osim ako on baš to posebno voli.
Zato, dijete nikada ne treba pitati što bi željelo jesti, njegov jelovnik treba isplanirati unaprijed i toga se pridržavati. Naravno, uvijek su mogući pomaci i odstupanja, ali neka budu uvijek u istom smjeru.Uvijek imajte na umu da je vaša roditeljska dužnost razviti mu naviku kvalitetne i zdrave prehrane, koja će mu biti osnov za zdravlje i sveukupnu sreću. Ova će navika ostati usađena u njega i kada bude bio odrastao čovjek i kada bude imao vlastitu djecu. Ako osjećate da ste na tom području tanki i da vaše navike nisu dobre, hrabro naprijed. Vaše dijete je vrijedno truda da promijenite svoje loše navike. Biti ćete jako ponosni na sebe kada vam to uspije.
Iako, sve riječi ovoga svijeta neće njega uvjeriti da jede crni kruh ako vi jedete bijeli. Idealne navike steklo bi dijete koje živi u okolini koja se idealno hrani. Ako morate griješiti neka vas barem ono ne vidi.
Priredila:
V. Gašparević Ivanek, mr. pharm.
Izvor : www.lijekovi.com
Originalna a prakticna umjetnost od filca, kuhane vune:
ZONDRA Art, lijepe stvari, reportaze, umjetnost, hrana, napravi sam....
