Cvjetna palenta
Evo jednog recepta iz Tatine kuharice. Znalcima neka bude podsjetnik za obrok ili prilog a početnicima neka bude za pripremu jednostavno a opet ukusno jelo.
Palenta može biti prilog ili glavno jelo i neizostavan je dio hrvatske tradicijske kuhinje. Nekad je palenta bila tipično jelo siromašnih slojeva stanovništva diljem Europe i na stolovima se nalazila više puta tjedno, a danas je otkrivaju i otmjeni restorani te redovito poslužuju kao prilog uz mesna ili riblja jela.
Palenta i žganci
U našoj je obitelji za doručak ili večeru često posluživana vruća palenta ili žganci. Razlika između ta dva jela je u grubosti mljevenja kukuruznog zrna. Palenta se priprema sa finim, sitno mljevenim kukuruznim brašnom, a žganci s krupnijom kukuruznom krupicom. Na sjeveru Hrvatske kukuruzna krupica se kuhala u vodi te prelijevala toplim mlijekom. Kao djeca smo obožavali žgance s kiselim vrhnjem ili jogurtom. Tata danas ovo jelo rado priprema kao prilog za roštilj ili za doručak koji djeca nazivaju zlatnim grizom.
Polenta u formi
Kad je kukuruz prije nekoliko stoljeća, nakon otkrića Amerike, stigao u Europu, oplemenio je dotadašnji jelovnik. Slične kaše pripremale su se od heljde i prosa ili raži. U Hrvatskoj postoji više od dvadeset naziva za palentu, a neka od njih su pura, polenta, pulenta i prpa, ovisno o dijelu zemlje u kojem se pripravlja.
Priprema palente i žganaca vrlo je jednostavna i brza. Moguće ih je pripremiti i dan ranije te narezati na kriške i podgrijati za prilog ili peći u pećnici i na roštilju. Odličan je prilog uz povrće, meso i ribu ili pak kao samostalno jelo. U našoj se zemlji često jede s preprženom slaninom i čvarcima ili sa kiselim zeljem. Ako je pripremate kao prilog za roštilj, izrežite skuhanu i dobro ohlađenu palentu na kriške koje nisu tanje od 1 do 2 cm.
Osnovni recept za kuhanje palente
5-6 šalica vode (oko 1,5 l)
2-3 šalica kukuruzne krupice
1 žličica soli
Veća količina kukuruzne krupice jelo će učiniti gušćim. Ako želite skratiti vrijeme kuhanja, vodu možete zakuhati u kuhalici za vodu i prebaciti je u posudu u kojoj nastavljate kuhati. Dodati sol te lagano, uz stalno miješanje da ne nastanu grudice, dodavati i ukuhavati kukuruznu krupicu. Koristite što dužu kuhaču kako vas kipući mjehurići palente ne bi poprskali i opekli. Palentu i žgance možete kuhati i tako da ih dobro izmiješate pjenjačom za snijeg. Kad se počne zgušnjavati, poklopiti i kuhati još 15-20 minuta na laganoj vatri.
Poslužiti odmah ili postupiti kako je navedeno u pojedinim receptima. Po želji, kalup za kuglof ili zdjelu oplahnite hladnom vodom, u kalup stavite palentu ili žgance te prije posluživanja preokrenite i djeci poslužite kao “tortu”!
Palenta sa zapečenim parmezanom
Potrebno je:
skuhati palentu ili žgance prema osnovnom receptu
100 g naribanog parmezana ili lako topivog sira kao što je emmentaler
maslinovo ulje ili maslac
Priprema:
1. Zagrijati pećnicu na 220 °C.
2. Keramičku posudu za pečenje premazati uljem ili maslacem. Skuhati palentu prema osnovnom receptu, uliti u posudu za pečenje i posuti naribanim parmezanom ili nekim drugim sirom.
Peći u pećnici desetak minuta dok se sir ne rastopi ili dok se ne stvori smeđa korica.
Palenta sa sirom ili parmezanom
Skuhati palentu i, kad se smjesa počne zgušnjavati, dodati naribani parmezan ili sir te dobro promiješati i poslužiti kao prilog.
Palenta s lukom i špekom (slaninom ili pršutom)
Potrebno je:
300 g palente odnosno kukuruznog brašna
naribani sir (najbolje parmezan ili grana)
maslac ili maslinovo ulje
1 luk, sitno narezan
100 g špeka ili pršuta, narezano na kockice
oko 1,5 l vode
1 žlica morske soli
Priprema:
1. U velikoj posudi zakuhati vodu i dodati morsku sol.
2. Palentu skuhati prema osnovnom receptu za kuhanje palente.
3. Zagrijati pećnicu na 200 do 225 °C.
4. U tavi rastopiti maslac ili maslinovo ulje i na njemu popržiti luk i pršut ili slaninu.
5. Palentu izliti u keramičku posudu za pečenje ili čekati da se ohladi pa izrezati na kocke i staviti u posudu.
6. Luk i pršut raspodijeliti po palenti i posuti naribanim sirom.
7. Peći u pećnici oko 20 do 30 minuta, dok se ne stvori smeđa korica.
Za djecu pripremite brzinsku i dijetnu verziju samo s naribanim sirom ili posebno odvojite dio za djecu.
Palenta iz pećnice, prelivena umakom od rajčice
Potrebno je:
Palenta, skuhati prema osnovnom receptu.
Za umak:
700 g svježih rajčica ili 0,7 l polpe ili narezanih rajčica iz konzerve
prstohvat šećera
prstohvat soli
maslinovo ulje
sol i papar
100 g naribanog parmezana ili nekog drugog lako topljivog sira
Po želji: 1 luk i/ili 1-2 režnja češnjaka
Priprema:
1. Skuhati palentu prema osnovnom receptu, izliti u što plići i veći kalup i dobro ohladiti.
2. Zagrijati pećnicu na 200 °C. Ohlađenu palentu narezati na kriške od 1 do 2 cm debljine.
3. Ako se koristi luk i češnjak, narezati luk na kolutove a češnjak na veće komade te popržiti u tavi na zagrijanom ulju.
4. Staviti rajčice i kuhati desetak minuta.
5. Premazati uljem keramičku posudu ili lim za pečenje te poslagati oko pola količine palente. Preliti dijelom umaka od rajčica te ponovno dodati red palente. Preliti ostatkom umaka od rajčica i posuti naribanim sirom. Peći dvadesetak minuta do pola sata.
I za kraj palente cvjetovi kao prijedlog obroka za djecu (Vera delicious hvala za inspiraciju!). Skuhanu palentu uliti u formice za muffine ili poput ovih na slici. Izvaditi ih kad se stvrdnu i ohlade te poslužiti. Također je moguće posuti ih ribanim sirom i zapeći u pećnici.
U slast!
10.01.2011. u 17:39 sati |
26 Komentara |
Print |
Link |
Na vrh
| < |
siječanj, 2011 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
|
|
|
1 |
2 |
| 3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
| 10 |
11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
16 |
| 17 |
18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
23 |
| 24 |
25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
30 |
| 31 |
|
|
|
|
|
|
Komentari da/ne?
ZASTO BLOG KUHARICA ZA DJECU ?
ZASTO BLOG KUHARICA ZA DJECU ?
Cesto ne znamo sto kuhati za nase dijete, koje jednostavno ne zeli jesti isto sto i mi. Jer mi cesto volimo kiselo i papreno i cesto bi bilo previse za ocekivati da i jedno malo stvorenje jede jako zacinjena jela.
Sto danas skuhati za vase dijete, bez obzira je li je staro godinu dana, 5 ili 10 godina? Objavljujem recepte jela za koje sam sigurna da ih djeca vole. Mozda ne svako dijete i u svakoj fazi svojeg zivota, ali oni su u svakom slucaju visestruko isprobani. Neke sam recepte dobila od prijateljica a neke od prijatelja koji imaju djecu i ponekad im nesto skuhaju. Ali vecina recepata su moja "izmisljotina", cesto varijacije na jela koja vec odavno poznajemo.
Stvari koje su mi pri kuhanju vazne su:
1. jednostavnost sastojaka (dakle lako ih svi mozemo kupiti)
2. jednostavnost, lakoca pripreme
3. brzina
4. odlican okus (ali ovo je cesto subjektivna stvar)
Jela naravno moraju biti po sastojcima i po postupku pripreme ZDRAVA ili sto zdravija.
Ponekad cu objaviti i pokoji recept za "vecu" djecu, mozda za neko jelo koje sam sama izmislila ili pak prilagodila mojem ukusu (npr. ajvar).
Bilo bi mi drago kada bi ovaj blog funkcionirao u dva smjera. Dakle, rado primam recepte drugih blogera (ili samo citatelja ovog bloga) i rado cu ih objavljivati.
Hvala unaprijed na citanju i dodavanju recepata. Nadam se da cete vi i vasa djeca uzivati u mojima.
Nekoliko rijeci o prehrani djece
Svi, i liječnici i roditelji svjesni su da je prehrana djece vrlo važna u prvoj godini života i da o kvaliteti te prehrane u mnogome ovisi i zdrav rast i napredak djeteta. Međutim, kada dijete malo poraste obično se prehrana stavlja u drugi plan, kao da smatramo da je organizam djeteta dovoljno velik da sam stvara neke važne nutrijente i krpa rupe koje loša prehrana stvara.
Takav potpuno pogrešan dojam imamo i za prehranu odraslih. Recimo, bez grižnje savjesti da u svoj organizam trpamo hranu koja nas uglavnom zadovoljava organoleptički /tj. po okusu, mirisu i izgledu/ , a od svoga organizma očekujemo da nekim magičnim putevima od smeća napravi zlato. BILO BI JAKO LOŠE DA I KOD SVOJE DJECE STVORIMO TAKOVU NAVIKU.
Naša su djeca zapravo u popriličnoj opasnosti, i što to prije shvatimo, prije ćemo moći pomoći i sebi i njima. Amerika ima gorka iskustva. Sve veći broj gojazne djece, sve veći broj bolesne djece, pojava visokog krvnog tlaka. šećera, ateroskleroze, dakle bolesti koje su prije pogađale stariju populaciju, sada pogađaju sve mlađe osobe i javljaju se već kod omladine. Zna se, za ovako tragične pomake može se krivca tražiti u načinu prehrane. Iz ovih loših iskustava treba učiti i naravno zaobići ih. Nemojte čekati nikakav nacionalni program, niti da netko o prehrani vaše djece brine umjesto vas. Krenite sami.
I nemojte reći da o vašoj prehrani u predškolskoj dobi nitko nije brinuo, pa ne treba niti sada.
Još prije tridesetak godina na našem tržištu nije bilo tako mnogo salamice, paštetica, Mc Donaldsa, raznih čipseva, smokija, krokija i sličnih industrijskih prerađevima. Nije bilo niti Coca Cole, tonika, sokova i svih čuda. Jela se prirodnija hrana koja je sadržavala više vitamina i minerala nego što ih sada sadrži, jele su se lešade i variva, žganci i mlijeko, meso jednom ili dva puta tjedno, jeo se crni kruh ili od integralnog brašna. Žitarice i njihove prerađevine, te povrće bili su osnova prehrane. A pila se je voda. Obična, čista voda. Ponekad čaj. I zapravo je naša tadašnja prehrana bila vrlo bliska onoj koju stručnjaci danas preporučuju i takovoj prehrani mi možemo zahvaliti relativno zdravlje naše generacije.
Do godine dana djeteta o njegovoj prehrani vodilli su brigu i pedijatri i roditelji i svagdje se pričalo što i kako jede i što i kako mu dati jesti. Nakon toga perioda sva briga ostaje prepuštena obično majci.
U drugoj godini života obično nema problema sa prehranom. Majka se još dobro sjeća koliko dijete treba voćnih obroka, koliko mliječnih, a dijete je još dovoljno dobro i nema neko svoje mišljenje, glavno mu je da je sito. Upravo je sada prilika da se razvijaju dobre prehrambene navike, dok dijete još nije potpuno svjesno svoje okoline. Iskoristite to i navikavajte dijete na mislije i razne krispije za doručak, na crni kruh, Obavezno ga hranite ribom i povrćem, izbjegavajte salame i paštete. Privikavajte ga i na namirnice čudnog okusa, npr. maslinovo ulje. Sada treba udariti temelje zdravoj prehrani.
Međutim, sa dvije i pola, tri godine godine, ono već stvara svoje mišljenje, ispoljava ga i nastoji ga provesti. Uvijek imajte na umu da dijete možda ima svoje mišljenje i volju, ali nema znanje. Ono ne zna što je za njega dobro, pogotovo ne po pitanju prehrane i zato ne može biti dijete to koje će određivati što će se jesti. Ono gleda svoju okolinu i dobro pamti što jede otac, što gosti, što baka i djed.
Više ga nećete moći prisiliti da jede nešto što ne jedu drugi, osim ako on baš to posebno voli.
Zato, dijete nikada ne treba pitati što bi željelo jesti, njegov jelovnik treba isplanirati unaprijed i toga se pridržavati. Naravno, uvijek su mogući pomaci i odstupanja, ali neka budu uvijek u istom smjeru.Uvijek imajte na umu da je vaša roditeljska dužnost razviti mu naviku kvalitetne i zdrave prehrane, koja će mu biti osnov za zdravlje i sveukupnu sreću. Ova će navika ostati usađena u njega i kada bude bio odrastao čovjek i kada bude imao vlastitu djecu. Ako osjećate da ste na tom području tanki i da vaše navike nisu dobre, hrabro naprijed. Vaše dijete je vrijedno truda da promijenite svoje loše navike. Biti ćete jako ponosni na sebe kada vam to uspije.
Iako, sve riječi ovoga svijeta neće njega uvjeriti da jede crni kruh ako vi jedete bijeli. Idealne navike steklo bi dijete koje živi u okolini koja se idealno hrani. Ako morate griješiti neka vas barem ono ne vidi.
Priredila:
V. Gašparević Ivanek, mr. pharm.
Izvor : www.lijekovi.com
Originalna a prakticna umjetnost od filca, kuhane vune:
ZONDRA Art, lijepe stvari, reportaze, umjetnost, hrana, napravi sam....
