Recept za najobičnije varivo i najobičniju bučnicu
Varivo + savijača od buče (tikve, bundeve)
Hvala svima koji su dali svoj glas u anketi iz prošlog posta. Anketa nije savršena niti tehnički dobro izvedena ali komentari su sigurno nadoknadili neke od tih nedostataka.
Dok se „kuha“ novi post o bio/organskoj hrani, evo dva jednostavna i vrlo sezonska recepta. Ja ih često kuhamo upravo ovako, u paru, jer je za oba potrebna: Tikva, Buča ili Bundeva...
Mnogima sa sjevera Hrvatske su ova jela poznata, komentirajte slobodno i dajte svoju verziju.
Bundeva, tikva ili buča bogata je beta karotenom, vitaminima C, E i B, te mineralima kalijem, kalcijem i fosforom. Povoljno utječe na regulaciju probave te je, poput tikvica i lubenice, prirodni diuretik i preporučuje se osobama s upalama mokraćnih putova, bubrega, mjehura i žuči, te muškarcima s bolesnom prostatom.
U našim krajevima bundeva se najčešće jede pečena ili pohana, kao sastavni dio variva ili se od nje priprema juha, a čest je sastojak nadjeva za savijače. Može se koristiti i za pire te rižoto ili salatu. U prehrani se koriste i sjemenke i bundevino odnosno bučino ulje koji sadrže sve vitamine i minerale kao i meso (pulpa) bundeve, ali u znatno većim količinama. Uvijek prije pripreme ogulite koru bundeve i nožem izdubite vlaknastu sredinu. Hokaido tikvu nije potrebno guliti.
Kako obično kuham relativno male količine hrane koje se pojedu isti ili najkasnije slijedeći dan (kako bi bile što svježije), tako sam i za ovaj recept odlučila iskoristiti samo jednu tikvu. Pola tikve za varivo a pola za bučnicu. Bučnica je izraz koji se koristi na sjeveru Hrvatske za savijaču ili štrudlu od tikve i svježeg sira.
Varivo od buče (tikve) je malo gušća juha i jelo mojeg djetinjstva kojeg je izvrsno pripremala mama. Nisam samo sigurna da li je recept od moje bake Varaždinke ili pak češke prabake. U mojoj je izvedbi dodan kopar a vi slobodno odlučite želite li ga ili ne.
Potrebno je:
Pola tikve (ovakve narančaste ili još bolje one bijele dugoljaste)
1 luk, nasjeckan
1 paprika, narezana
3 mrkve, na kolutove
3 srednje velika krumpira, na kockice
Oko 500 g svježih rajčica (ili iz staklenke)
Vezica (pušlek) peršinovog lista, sitno nasjeckati
Vezica (pušlek) kopra (Dille), sitno nasjeckati
3 lista lovora
Maslinovo ulje
Po želji: češnjak, čaša vina, kiselo vrhnje ili creme fraiche.
Priprema:
1. Tikvu (buču) naribati, posoliti, i ostaviti oko pola sata u cjediljki. Ocijediti.
2. Popržiti na maslinjaku luk, papriku i mrkve, te češnjak ako koristite. Dodati tikvice, zaliti s čašom vina (ako koristite), dodati oko 1,5 litre vode ili juhe tako da bude malo više nego samo da pokrije.
3. Dodati krumpir narezan na kockice, pelate ili rajčice, peršina, kopar te lovor list.
4. Kuhati dok mrkva i krumpir ne budu skuhani.
5. Pred kraj se može dodati još malo maslinovog ulja radi okusa. Pred posluživanje se može dodati još svježeg peršina i kopra. Na kraju si svatko može dodati kiselo vrhnje, oko 1 žličicu u svoj tanjur.
Bučnica
Za bučnicu sam koristila drugu polovicu naribane tikve (buče).
Bučnica može biti slana i slatka, ovisno o tome da li ste u ovaj nadjev dodali sol ili šećer.
Za slani je nadjev potrebno:
2 paketića tijesta-kora za savijaču (ili vlastitih)
1 manja naribana buča ili pola srednje velike
Oko 500 g svježeg sira
1 žlica soli
250 g kiselog vrhnja
1-2 jaja
ulje ili malo otopljenog maslaca za premazivanje lima i tijesta
veliki lim za pečenje
Priprema:
1. Zagrijati pećnicu na 190°C
2. Buču naribati, lagano posoliti i ostaviti da kratko ostoji i pusti vodu. Buču zatim staviti u cjediljku i rukama dobro istiskivati vodu.
3. Tako ocijeđenu buču tada pomiješati s ostalim sastojcima. Dodati šećer ili sol, ovisno o tome da li radite slatku ili slanu bučnicu. Meni je slana puno ukusnija od slatke.
4. Bučnica se ne nadjeva poput drugih savijača samo na rubu kora/tijesta nego se smjesa tanko namaže po cijelom tijestu i tek onda zamota.
5. Zamotana se bučnica stavi u lim koji ste prethodno premazali uljem ili maslacem. Kistom premazati maslac po bučnici i staviti u pećnicu. Peći dvadesetak minuta ili dok površina lagano ne potamni. Poslužiti vruće.
U slast!
17.09.2010. u 00:01 sati |
18 Komentara |
Print |
Link |
Na vrh
| < |
rujan, 2010 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
| 6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
11 |
12 |
| 13 |
14 |
15 |
16 |
17 |
18 |
19 |
| 20 |
21 |
22 |
23 |
24 |
25 |
26 |
| 27 |
28 |
29 |
30 |
|
|
|
Komentari da/ne?
ZASTO BLOG KUHARICA ZA DJECU ?
ZASTO BLOG KUHARICA ZA DJECU ?
Cesto ne znamo sto kuhati za nase dijete, koje jednostavno ne zeli jesti isto sto i mi. Jer mi cesto volimo kiselo i papreno i cesto bi bilo previse za ocekivati da i jedno malo stvorenje jede jako zacinjena jela.
Sto danas skuhati za vase dijete, bez obzira je li je staro godinu dana, 5 ili 10 godina? Objavljujem recepte jela za koje sam sigurna da ih djeca vole. Mozda ne svako dijete i u svakoj fazi svojeg zivota, ali oni su u svakom slucaju visestruko isprobani. Neke sam recepte dobila od prijateljica a neke od prijatelja koji imaju djecu i ponekad im nesto skuhaju. Ali vecina recepata su moja "izmisljotina", cesto varijacije na jela koja vec odavno poznajemo.
Stvari koje su mi pri kuhanju vazne su:
1. jednostavnost sastojaka (dakle lako ih svi mozemo kupiti)
2. jednostavnost, lakoca pripreme
3. brzina
4. odlican okus (ali ovo je cesto subjektivna stvar)
Jela naravno moraju biti po sastojcima i po postupku pripreme ZDRAVA ili sto zdravija.
Ponekad cu objaviti i pokoji recept za "vecu" djecu, mozda za neko jelo koje sam sama izmislila ili pak prilagodila mojem ukusu (npr. ajvar).
Bilo bi mi drago kada bi ovaj blog funkcionirao u dva smjera. Dakle, rado primam recepte drugih blogera (ili samo citatelja ovog bloga) i rado cu ih objavljivati.
Hvala unaprijed na citanju i dodavanju recepata. Nadam se da cete vi i vasa djeca uzivati u mojima.
Nekoliko rijeci o prehrani djece
Svi, i liječnici i roditelji svjesni su da je prehrana djece vrlo važna u prvoj godini života i da o kvaliteti te prehrane u mnogome ovisi i zdrav rast i napredak djeteta. Međutim, kada dijete malo poraste obično se prehrana stavlja u drugi plan, kao da smatramo da je organizam djeteta dovoljno velik da sam stvara neke važne nutrijente i krpa rupe koje loša prehrana stvara.
Takav potpuno pogrešan dojam imamo i za prehranu odraslih. Recimo, bez grižnje savjesti da u svoj organizam trpamo hranu koja nas uglavnom zadovoljava organoleptički /tj. po okusu, mirisu i izgledu/ , a od svoga organizma očekujemo da nekim magičnim putevima od smeća napravi zlato. BILO BI JAKO LOŠE DA I KOD SVOJE DJECE STVORIMO TAKOVU NAVIKU.
Naša su djeca zapravo u popriličnoj opasnosti, i što to prije shvatimo, prije ćemo moći pomoći i sebi i njima. Amerika ima gorka iskustva. Sve veći broj gojazne djece, sve veći broj bolesne djece, pojava visokog krvnog tlaka. šećera, ateroskleroze, dakle bolesti koje su prije pogađale stariju populaciju, sada pogađaju sve mlađe osobe i javljaju se već kod omladine. Zna se, za ovako tragične pomake može se krivca tražiti u načinu prehrane. Iz ovih loših iskustava treba učiti i naravno zaobići ih. Nemojte čekati nikakav nacionalni program, niti da netko o prehrani vaše djece brine umjesto vas. Krenite sami.
I nemojte reći da o vašoj prehrani u predškolskoj dobi nitko nije brinuo, pa ne treba niti sada.
Još prije tridesetak godina na našem tržištu nije bilo tako mnogo salamice, paštetica, Mc Donaldsa, raznih čipseva, smokija, krokija i sličnih industrijskih prerađevima. Nije bilo niti Coca Cole, tonika, sokova i svih čuda. Jela se prirodnija hrana koja je sadržavala više vitamina i minerala nego što ih sada sadrži, jele su se lešade i variva, žganci i mlijeko, meso jednom ili dva puta tjedno, jeo se crni kruh ili od integralnog brašna. Žitarice i njihove prerađevine, te povrće bili su osnova prehrane. A pila se je voda. Obična, čista voda. Ponekad čaj. I zapravo je naša tadašnja prehrana bila vrlo bliska onoj koju stručnjaci danas preporučuju i takovoj prehrani mi možemo zahvaliti relativno zdravlje naše generacije.
Do godine dana djeteta o njegovoj prehrani vodilli su brigu i pedijatri i roditelji i svagdje se pričalo što i kako jede i što i kako mu dati jesti. Nakon toga perioda sva briga ostaje prepuštena obično majci.
U drugoj godini života obično nema problema sa prehranom. Majka se još dobro sjeća koliko dijete treba voćnih obroka, koliko mliječnih, a dijete je još dovoljno dobro i nema neko svoje mišljenje, glavno mu je da je sito. Upravo je sada prilika da se razvijaju dobre prehrambene navike, dok dijete još nije potpuno svjesno svoje okoline. Iskoristite to i navikavajte dijete na mislije i razne krispije za doručak, na crni kruh, Obavezno ga hranite ribom i povrćem, izbjegavajte salame i paštete. Privikavajte ga i na namirnice čudnog okusa, npr. maslinovo ulje. Sada treba udariti temelje zdravoj prehrani.
Međutim, sa dvije i pola, tri godine godine, ono već stvara svoje mišljenje, ispoljava ga i nastoji ga provesti. Uvijek imajte na umu da dijete možda ima svoje mišljenje i volju, ali nema znanje. Ono ne zna što je za njega dobro, pogotovo ne po pitanju prehrane i zato ne može biti dijete to koje će određivati što će se jesti. Ono gleda svoju okolinu i dobro pamti što jede otac, što gosti, što baka i djed.
Više ga nećete moći prisiliti da jede nešto što ne jedu drugi, osim ako on baš to posebno voli.
Zato, dijete nikada ne treba pitati što bi željelo jesti, njegov jelovnik treba isplanirati unaprijed i toga se pridržavati. Naravno, uvijek su mogući pomaci i odstupanja, ali neka budu uvijek u istom smjeru.Uvijek imajte na umu da je vaša roditeljska dužnost razviti mu naviku kvalitetne i zdrave prehrane, koja će mu biti osnov za zdravlje i sveukupnu sreću. Ova će navika ostati usađena u njega i kada bude bio odrastao čovjek i kada bude imao vlastitu djecu. Ako osjećate da ste na tom području tanki i da vaše navike nisu dobre, hrabro naprijed. Vaše dijete je vrijedno truda da promijenite svoje loše navike. Biti ćete jako ponosni na sebe kada vam to uspije.
Iako, sve riječi ovoga svijeta neće njega uvjeriti da jede crni kruh ako vi jedete bijeli. Idealne navike steklo bi dijete koje živi u okolini koja se idealno hrani. Ako morate griješiti neka vas barem ono ne vidi.
Priredila:
V. Gašparević Ivanek, mr. pharm.
Izvor : www.lijekovi.com
Originalna a prakticna umjetnost od filca, kuhane vune:
ZONDRA Art, lijepe stvari, reportaze, umjetnost, hrana, napravi sam....
