Jos nekoliko rijeci o prehrani djece.2
Grickanje je životna činjenica
Koliko god će sunce sjati i rijeke teći, djeca će između obroka nešto grickati. Ti međuobroci daju 30% i više dodatnih kalorija u cjelokupnoj prehrani, recimo jednog tinejdžera. Ovisno o stupnju aktivnosti, ti obroci mogu biti važni za održavanje metabolizma i funkciju mozga. Nažalost, većina hrane koja se na taj način jede obiluje mastima, natrijem i jednostavnim šećerima.
Grickanje može biti i zdravo ako unaprijed planirate namirnice koje će se jesti između glavnih obroka. Bolje je pojesti nešto zdravo da se ne ogladni nego pregladnjeti i jesti što god se nađe pri ruci. Grickanje i gledanje TV programa savršeni su partneri. Postavite pravila, npr. dok se gleda TV jesti samo zdravu hranu (npr. jabuke i mrkve). Potaknite zdrave «grickalice», imajte pri ruci zdrave varijante hrane. Stavite svježe voće, graham krekere i nemasni jogurt na mjesta dostupna djeci da ih mogu uzeti kada žele. Ostale «užitke» sakrijte ili zaključajte.
Ukusne grickalice bogate ugljikohidratima opskrbljuju mišiće. Evo nekih zdravih primjera: jabuke, banane, žitarice, prutići sa smokvama, smrznuti jogurt (nikokalorični), grožđe, naranče, kruške, pereci, sirovo povrće, jogurt (light), marelice, integralni kruh, integralni krekeri, prutići od smrznutog voća, müsli pločice, lubenica, breskve, krumpiri (pečeni u pećnici), grožđice, kolači od riže.
Ako pazite na unos masti, voće, povrće, tjesteninu i žitarice možete jesti koliko želite.
Hrana s nogu
U današnje vrijeme najbrže «rastu» tzv. obiteljski restorani. Ova vijest može dobro zvučati za nas roditelje, ali to nije uvijek tako dobro ako želite zdravu prehranu. Burgeri, pomfrit, pečena piletina i mesni proizvodi glavne su namirnice na takvim mjestima. Ni kada vani jedete, ne morate se odreći zdravih navika. Naučite dijete da odabere zdrav jelovnik.
Više zagovarajte bistre juhe, salatu s mnogo svježeg povrća živih boja i voća (smanjite masne nadjeve poput sira, jaja i šunke i budite umjereni s dressingom za salatu). Naručujte predjela na pari, kuhana, poširana, pečena na žaru, s roštilja, iz pećnice ili pirjana u vlastitom soku. Izbjegavajte ona pržena, hrustava, površno pripremljena, kremasta, s maslacem, zapečena ili prelivena uljem od pečenja.
Iako je većina «fast-food» jela masna i siromašna kalcijem, vitaminima A i C, postoje i restorani koji drže i zdraviju hranu. Za doručak možete naručiti palačinke ili jaja. Izbjegavajte sendviče jer su često prepuni masti i kalorija. Umjesto pomfrita jedite krumpir iz pećnice ili na salatu. Izbjegavajte pečenu i pohanu hranu i ne stavljajte je u sendvič – takva može biti gora od hamburgera.
Jeste li znali?
Da biste potrošili kalorije od jednog McDonald's Bigmac hamburgera, porcije pomfrita i milk shakea trebali biste plivati nešto više od 2 sata, trčati oko 3 sata, vježbati aerobik oko 3.5 sata ili igrati golf gotovo 11 sati!
Čaša običnog sladoleda ima 350 kalorija i 30 g masti više od čaše smrznutog nemasnog jogurta.
Pretilost je problem
Pretilost je problem gotovo trećine djece (tu se podrazumjevaju i ona umjereno debela) a napreduje i dalje. U razdoblju između 1863. i 1980. godine pretilost djece između 6 i 11 godina povećala se za 54%, a ona među 12- do 18-ogodišnjacima za 39%. Ta se situacija još pogoršava.
Budući da se rast i razvoj odvijaju u neredovitim pomacima teško je reći kada se dijete počinje debljati. Briga roditelja već u ranom djetinjstvu može spriječiti i savladati dugoročne probleme.
Debeli tinejdžeri su u dvostruko većoj smrtnoj opasnosti od onih mršavih te su u većem riziku od ozbiljnih oboljenja prije navršene 73. godine, neovisno o težini koju su imali u srednjoj dobi. Djeca koja su u toj dobi teža od svojih vršnjaka za 25%, u 73. godini života bit će dvostruko podložnija bolestima srca, sedam puta aterosklerozi i gotovo tri puta gihtu od svojih mršavih vršnjaka.
Pretilost u djece nije samo tjelesni problem. Društvo debelu djecu katkada karakterizira kao lijenu, neurednu i bez samokontrole. U djetinjstvu dijete razvija prvi dojam o sebi i o tome kako pristaje u svijetu. Od svih razloga zbog kojih se djeci rugaju, pretilost je na prvom mjestu. Problemi s težinom narušavaju samopoštovanje i otežavaju djeci sklapanje prijateljstva. U istraživanjima gdje se od djece između 5 i 6 godina tražilo da odaberu partnere za igru, ona debela su bila na kraju popisa.
Budući da debeli roditelji često imaju i debelu djecu, neki misle da je pretilost nasljedna. Činjenice o tome nisu sasvim jasne, ali one više pokazuju da su debela djeca poprimila od svojih roditelja loše prehrambene navike nego što su naslijedila «debeli» gen. Geni samo kontroliraju sitost, ali ne i ono što stavljate u usta.
Neki ljudi pak misle da postoji određena nepromjenjiva točka sastava svakog pojedinca, dakle i određena količina masti koja se ne može smanjivati ispod određenog stupnja, te da ako tijelo dođe u deficit (npr. brzim dijetama i mršavljenjem) ono će svu izgubljenu mast i težinu za neko vrijeme ponovo vratiti. Međutim, to nije istina ako redovito vježbate i dugoročno se zdravo hranite. Tada se granice same pomiču dolje i tijelo nema tendenciju vraćanja na «staru» težinu.
Ako vaše dijete želi smanjiti težinu, posavjetujte se s liječnikom. Većina se stručnjaka neće složiti s time da se dijete podvrgava dijeti sa smanjenim brojem kalorija. Brzi gubici težine rezultiraju brzom povratku te težine. Bolje je usmjeriti se na prehranu s malim postotkom masti. Takva je prehrana sama po sebi i manje kalorična. Sigurno radije želite da se vaše dijete nauči zdravo hraniti za cijeli život. Da bi taj proces bio što bezbolniji, izbacite rigorozne metode.
Sami uradite obiteljski plan mršavljenja
Za djetetovo mentalno zdravlje od velike je važnosti snažan obiteljski sustav potpore. Ako pretilo dijete nastoji i malo smršaviti, cijela ga obitelj mora u tome podržati. Ne brinite – ne kažem da svatko mora jesti 1000 kalorija i tri grejpa dnevno. Većina popularnih «jo-jo» dijeta ionako s vremenom prestane djelovati. Zašto? Jer to nisu dijete s kojima možete živjeti. Ako se plan mršavljenja ne može provoditi na dulje vrijeme, on neće ni djelovati. Radije se usredotočite na zdravu prehranu.
Svi će od toga imati koristi i svi će biti pobjednici. Evo nekoliko ključnih točaka za uspješnu prehranu:
Jedite svaki obrok. Doručak neka sadržava najmanje trećinu dnevnih kalorija, a ostalo rapodijelite tijekom dana u obliku obroka i međuobroka.
U prehranu uključite i svoju najdražu hranu. Uskraćivanjem stvari koje volite samo otežavate život i pritom niste sretni. Imajte redovite male porcije bilo čega što dijete voli, ali pokušajte pronaći zdraviju varijantu te hrane – na primjer, umjesto kolača, jedite müsli pločice, umjesto sladoleda uzmite nemasni smrznuti jogurt itd. Uz dopuštene male užitke, dijete će biti voljnije za novi način prehrane.
Zdravu prehranu možete i nagrađivati. Katkad se djeca (a i odrasli) mogu vratiti nezdravim navikama jer im je sve dosadilo, rezultati nisu dovoljno brzi, nisu pronašla dobru zamjenu za loše navike ili pak nemaju potrebnu samodisciplinu. Budite spremni na potencijalne probleme i pronađite rješenja. Nagrađujte. Postavite male ciljeve. Pokušajte s novim vrstama hrane i načinima pripreme. Razgovarajte s djetetom o tome kako se osjeća i surađujte.
Kombinirajte zdravu prehranu s aktivnošću! Nemasnom prehranom smanjujemo salo a redovitim vježbanjem održavamo postignuto stanje.
Suosjećajte s djetetom. Suprotno uvjerenjima, pretilost ne mora biti posljedica nedostatka hrabrosti ili snage volje. Baš kao što dijete učite čitati, tako ga vodite i podržavajte u razvoju dobrih navika prehrane.
Djeca s premalom težinom i poremećaji prehrane
Premda je kod mnogo djece problem pretilost, to može biti i premala težina. Mladi se sportaši, naročito gimnastičari/ke, trkači/ce na duge pruge, baletani i balerine te hrvači često brinu za svoju težinu. Sve više djece smanjuje unos kalorija jer su njome previše opterećena. U novijoj studiji djece od 3 do 6 godina iz Cincinnatija u državi Ohio pokazalo se da gotovo polovica njih želi biti mršavija, a više od trećine je izjavilo da su pokušala smršaviti.
Osoba s anoreksijom ima tako pretjeranu želju da smršavi da je spremna doslovno gladovati. Bulimija je drugi poremećaj prehrane gdje se osoba prejeda te zatim povraća. Oba stanja su česta u tinejdžera i tinejdžerki a mogu imati i smrtnih posljedica ili prouzročiti životna tjelesna i emocionalna oštećenja. Ako primjetite da vaše dijete mršavi, neovisno o tome vidite li ga da zdravo jede ili ne, razgovarajte s njim o tome. Ako dijete kaže da mu je trener rekao da smršavi, provjerite to. Ako trener osjeća da je to potrebno, obratite se pedijatru. Prvo izmjerite postotak masti da ustanovite je li gubitak težine dobar za zdravlje i tada napravite dugoročni plan.
Ako mislite da vaše dijete možda ima poremećaj prehrane, ne idite u akciju sami. Kod ovoga problema postoji i mentalni i tjelesni činilac. Zamolite pedijatra ili psihologa da vam pomogne.
Izvor: «Fitness za djecu –
praktični savjeti za roditelje», Susan Kalish
Prehrana mladog sportaša
Prehrana bogata kompleksnim ugljikohidratima koji se nalaze u tjestenini, voću, povrŕu i žitaricama važna je za svako dijete, a za mlade je sportaše još i važnija. Ugljikohidrati se u mišićima pohranjuju u obliku glikogena i osiguravaju gorivo za bavljenje sportom, pa će takva prehrana omogućiti dulje aktivnosti.
Prije i nakon natjecanja najbolji su – pogodili ste – ugljikohidrati! Lako se probavljuju i najbrže pune mišiće. Izbjegavajte masnu hranu jer se ona mora duže probavljati. U periodu od sat vremena prije natjecanja ne treba jesti hranu sa šećerom. Šećer izaziva privremenu provalu energije nakon čega uvijek slijedi “pad šećera” u krvi zbog čega će se dijete osjećati umornije nego obično.
Tekuća hrana prije napušta želudac od krute, pa ako nemate vremena, dijete može popiti voćni jogurt il "shake" ili ugljikohidratni napitak (možete ga pronaći u trgovinama vitaminima i hranom za sportaše).
Za aktivno je dijete tekućina vrlo važna. Dehidracija je opasna po život. Pobrinite se da dijete popije šest do osam čaša tekućine dnevno. Kada je vruće a dijete se bavi sportom, treba tijekom aktivnosti piti četiri do osam gutljaja vode svakih 15 minuta. Ako se dijete osjeća kao balon pun vode, ne tjerajte ga da stalno pije. Potrebna količina vode ovisi o veličini tijela i stupnju znojenja. Skriveni znak dehidracije je suhoća u očima, nosu ili ustima, a očitiji su odsutnost znojenja, vrtoglavice i umor.
Sportska pića su korisna kako bi se želudac priviknuo i tolerirao ih. Nikada nemojte na dan natjecanja dati djetetu nešto što prije nije isprobalo na treningu (neovisno o tome je li riječ o sportskom napitku ili hrani). Izbjegavajte pića spravljena od više od 10% fruktoze (voćnog šećera koji se nalazi u voćnom soku i nekim sodama). Ona mogu tijekom aktivnosti izazvati mučninu i proljev. Energetske pločice su korisne ako se vježba duže od sata ili nakon treninga kada se mišići trebaju brzo napuniti ugljikohidratima. Tada treba piti dosta vode kako bi se pločica mogla brzo razgraditi.
Tijekom natjecanja nije potrebno uzimati sol ili druge elektrolite, međutim, dokazano je da sportska pića koja sadrže natrij poboljšavaju apsorpciju vode i glukoze (mišićnog goriva). Na kraju, dijete tijekom intenzivnih perioda treninga treba i dovoljno kalorija, ali kada stupanj aktivnosti opadne, podsjatite ga da smanji unos hrane.
Što je hrana bogata ugljikohidratima?
Aktivno dijete treba jesti dosta ugljikohidrata. Evo kako bi trebao izgledati vaš jelovnik ako doista želite dobro pripremiti dijete za natjecanje.
Doručak - cjelovite žitarice (hladne ili kuhane) sa narezanom bananom, nemasno mlijeko, pecivo
Međuobrok – voćni jogurt s malo žitarica
Ručak – sendvič sa salatom od tune od integralnog kruha, integralni krekeri, jabuka, sirove mrkve, nemasno mlijeko
Međuobrok – kukuruzne kokice (bez ulja ili maslaca), voćni sok
Večera – pirjano povrće i rižoto od integralne riže i piletine (ili s ribom ili sojom), zelena salata, nemasno mlijeko, šerbet (vodeni sladoled) od bobica (jagoda, malina, kupina, borovnica itd.)
19.03.2007. u 15:44 sati | 1 Komentara | Print | Link | Na vrh
Jos nekoliko rijeci o prehrani djece...
Potrebe djeteta za hranom rastu sa njegovim godinama. Popularno se kaže da sa svakom novom godinom treba dodati po žlicu od svega. Žlica juhe više, žlica krumpira više, itd. Količinski dijete jede ponekad više, ponekad manje, čak i u dužim vremenskim periodima, ovisno o njegovim energetskim potrebama i rastu. U periodu smanjenog apetita uvijek mu treba ponuditi žlicu više, ali ga ne treba prisiljavati da jede ako ne može. U tom periodu pametno je priređivati sokove od voća ili povrća jer imaju mnogo hranjivih tvari, pa dijete ne dolazi u deficit. Isto tako je bolje je da ne jede ništa nego da ga nutkate slatkišima, čipsevima, grickalicama ili samo hranom koju voli. Tako mu samo razvijate loše prehrambene navike i dovodite ga u još gore stanje jer ovakva hrana isto treba vitamine za razgradnju, pa kako ih sama ne donosi, troši djetetove zalihe.
Bolje je naprimjer raditi kaloričnije obroke. Ako hoće jesti samo juhu, onda u nju narežite komadić mesa, ili dodajte povrće. U pečeno jaje dodajte sir i slično. Djeca često vole svježu i hrskavu hranu i vole upotrebljava ti svoje zube. Njegujte tu osobinu. Imajte na umu i to da sposobnost okusa opada sa godinama, pa djeca okus hrane razaznaju bolje nego odrasli. Dajte mu sirovu mrkvu, sirovo povrće / cvjetaču, brokulu, korabicu, svježi kupus / itd. Ne sudite po sebi, ako vi ne volite sirovo povrće. Zato hranu malo solite ili kiselite, a ako vam kaže da je kiselo, a vama nije, vjerujte mu. Zdravije bi bilo da se i vi navikavate na njegov okus.
Nadalje, izbor hrane za dijete u dobi od dvije godine nadalje, po svome izboru jednak je kao i za odraslu osobu. Kao i za odrasle, žitarice trebaju biti osnova prehrane, zatim povrće i voće, po mogućnosti sirovo, a tek onda su na redu mlijeko i mliječni proizvodi, zatim meso i mesne prerađevine, a masti i ulja trebaju se upotrebljavati tek kao začini. Već sam dosadna, ali kruh punog zrna i kruh od mješavine raznih žitarica, tjestenina, po mogućnosti crna, neglazirana, integralna riža trebaju biti osnova prehrane i djece i odraslih. Vrlo su poželjne kombinacije tjestenine sa povrćem.
Djeca trebaju zadržati ritam od pet obroka dnevno, jer rjeđi obroci izazivaju glad i slabiji rad središnjieg, živčanog sustava, a time i nervozu i pad koncentracije.
Dijete koje pohađa vrtić je ipak pod stručnom kontrolom i o njegovoj prehrani se vodi briga. Nutricionisti bi naravno i ovdje mogli prigovarati o izboru namirnica ili načinu pripreme hrane, ali ipak se brine o mlijeku, voću, povrću, i što je jako važno djeca moraju jesti ponuđeni obrok, bez obzira vole li to ili ne. Naravno, ne govorim o ekstremnim slučajevima. Roditeljima je mnogo lakše jer im preostaje dati samo jedan ili dva obroka i oni bi trebali biti kvalitetni. Nažalost, prema mome iskustvu roditelji previše računaju kako djeca jedu kvalitetno i kuhano u vrtiću i kako oni o prehrani djeteta ne trebaju previše brinuti. A trebali bi. Trebali bi djeci davati poslijepodne dovoljne količine voća, a za večeru obrok po mogućnosti od žitarica, a ne sendvič. Ako dijete nešto neće jesti, ne treba ga nuditi niti prisiljavati. Ja, naprimjer kada je na redu voće samo sjednem pokraj njega sa zdjelicom voća i sama jedem. Vrlo brzo i dijete, podraženo izgledom, mirisom i pokojim mojim komentarom kako je fino, zatraži - daj i meni malo.
Za večeru treba davati ono što je najmanje zastupljeno u vrtiću. Ako su to žitarice - dajte mu žitarice, ako ne voli industrijske, još bolje, napravite ih sami. Skuhajte domaće žgance, prelijte ih jogurtom i evo odlične večere. Griz na mlijeku, svježi sir, razni namazi od povrća, odlične su večere. Kažem namazi, jer paštete su jako loša hrana. Premasne su, izrađene od ostataka kod prerade mesa i zbilja nisu za preporučiti. Kupite neku knjigu i pokušajte sami načiniti domaću paštetu ili neki namaz od povrća.
Namaza ima gotovih od soje i doista su dobrih okusa. Odličan je i namaz od tunjevine. Tunjevina je riba odličnog sastava, ponekad se pronađe svježa u ribarnicama, ali uvijek je ima u konzervama. Birajte onu koja je konzervirana u vodi, a ne u ulju. Tunjevina se odlično kombinira i sa tijestom. Sojin sir tofu je odlična namirnica. Ja ga svojim dečkima mogu prodati ako ga poham. Obično se prije najedu, a tek onda primijete da to nije pravi pohani sir nego tofu. Ako i prigovore, nema veze, pojeo je kvalitetan obrok i navikava se na okus.
Iako pohanje svakako nije kulinarski postupak koji nutricionisti preporučuju, djeca pohano jako vole. Pohajte gljive / pohane bukovače zaista imaju okus pohanog mesa/, pohajte povrće i voće. Tikvice, patliđani, cvjetača itd. bolji su nego sendvič ili ne daj bože pohana salama, kruh ili meso.
Koristite svaku priliku da dijete poučite što je zdravo. Ako neće jesti crni kruh, vi ne odustajte. Kupujte sebi i ostatku obitelji crni ili od integralnog brašna, njemu bijeli. Ponekad zaboravite kupiti bijeli.
Slatkiše, čokolade i gazirane i slične napitke ne držite na vidljivom mjestu, najbolje da ih uopće nema u kući. Priuštite ih djeci za rođendane i proslave ili kada idete nekuda van. Neka ne pomisle da je to nagrada za nešto, objasnite im da to nije dobra hrana i da je zato tako rijetko jedu. Ali zato neka uvijek bude u kući sušenih marelica i drugog sušenog voća, koštica, oraha, badema. Ako baš dobiju želju za slatkim ovakova hrana će ih sigurno zadovoljiti i donijeti im puno važnih nutrijenata.
Ona djeca koja nisu u vrtićima obično su pod patronatom bake ili neke starije žene koja možda i ima naviku i iskustvo pripremanja hrane na stari način, ali uglavnom nije nutricionistički educirana niti sasvim svjesna kakova prehrana treba biti, i što je jako bitno, sklona je popuštanju djetetu i pristanak na njihov izbor hrane.
U ovoj dobi djeca su najčešće deficitarna sa željezom, što se vidi u blijedoći kože, sklonostima čestim infekcijama, po krhkosti noktiju, lakom zamaranju. Hrana bogata željezom je krto meso, riba, piletina, jaja i mahunarke. Žitarice i kašice namijenjene djeci su često obogačene željezom. Nedostatak željeza ne samo da izaziva navedene teškoće, nego i izaziva pojačano taloženje u organizam opasnog olova, kojega ima u olovnim cijevima i vodi koja teče kroz njih, u olovnim bojama, plinu na koji kuhamo, konzervama koje upotrebljavamo.
Nedostatak A vitamina uzrokuje slabiju otpornost sluznica, pa su takove djeca sklonija upalama dišnog sistema i alergijama. Zato neka grickaju mrkvu. Važni su i kalcij i drugi minerali. Neobično je važan jod.
Ako ste svjesni da vam prehrana djeteta nije baš idealna, bez obzira da li je ono bolesno ili nije, dobro mu je u toj dobi dodati vitaminsko mineralne dodatke. Neka to ne budu sirupi, jer nepotrebno opterećuju organizam šećerima i često izazivaju pad apetita. Pri kupovini vitamina i minerala za djecu nemojte štedjeti niti novac niti vrijeme. Dobro proučite sastav ili u ljekarni zamolite da vam daju najbolji proizvod.
Dajte djetetu naputke o dobroj prehrani
S poznavanjem elemenata dobre prehrane i načina kako ih strukturirati ostalo je lako, zar ne? Nije potrebno svakodnevno brojati kalorije i osvrtati se na svaki sastojak posebno. Za to nemamo vremena (a ni volje)! Jednostavnije je misliti na sljedeće:
Raznolikost! Niti jedna namirnica ne sadrži sve što vam treba, pa čak niti jedna grupa hrane. Birajte i jedite raznoliku zdravu hranu. Pokušajte sastavljati obroke tako da se u njima nalaze predstavnici četiriju skupina hrane piramide (naravno, osim masti i slatkiša s vrha piramide koje treba uzimati vrlo štedljivo).
Katkad izostavite obroke. Većina prehrambenih teškoća ili problema s težinom potječe od prejedanja, čak i kada je riječ o zdravoj hrani.
Domaće je najbolje. Prerađenu je hranu mnogo lakše pripremiti od domaće ali ona je skuplja te sadrži više masti, natrija i šećera već kad je kupite. Ukoliko ta hrana nije obogaćena hranjivim tvarima ona ih sadrži mnogo manje od svježe hrane. Naučite dijete da samo pripremi kokice, maslac od celera i kikirikija, malu pizzu i perece sa sirom. Kada pripremate hranu kuhajte veće količine te dio zamrznite za neki drugi obrok.
Djecu različite dobi treba odgajati na različite načine. Kada dijete ima između 2 i 5 godina, hranu imenujte smiješnim imenima – špagete možete nazivati zmijicama, a cvjetaču snježnim grudama. Možete spominjai i likove iz crtića, npr. Popaja koji jede špinat i Zekoslava koji jede mrkve. Potrudite se da dijete uživa u svakoj hrani; neka se njegov ukus razvija neovisno o utjecaju društva. Dijete od 6 do 11 godina uključite u kuhanje i nabavu namirnica. Pitajte ga za njegovo mišljenje kada idete u kupnju ili što da stavite u salatu (prema mogućnostima s kojima raspolažete).
Budite i sami dobar primjer – jedite redovito i zdravo. Pazite i kontrolirajte koje namirnice ulaze u kuću. Najuspješniji pristup za razvijanje zdravih navika prehrane je dozvoliti djetetu da samo kontrolira količinu hrane koju jede dok vi kontrolirate kvalitetu i vrstu namirnica.
Najvažniji obrok u danu
I prije ste čuli, a istraživanja to potvrđuju, da će se djeca bolje osjećati ako jedu doručak. Doručak daje energiju za budnost u školi te eliminira potrebu za nezdravom hranom kad se pregladni. Prvi bi obrok trebao biti i najveći, a preostali proporcionalno manji. Posljednji je obrok najbolje uzeti oko 2 sata prije spavanja.
Popularne žitarice (müsli) mogu biti jedan od najzdravijih obroka. One se brzo i lako pripremaju, bogate su ugljikohidratima, kalcijem, vlaknima i željezom te imaju malo masnoća. Izvucite najveću korist iz njih – odaberite one najbolje. Izbjegavajte gotove žitarice s dodatnim šećerom (Čokolino i sl.) te one s mnogo natrija (soli) li masti. Ako dijete voli slađe, dodajte svježe ili suho voće, orašaste plodove, grožđice ili nemasni jogurt.
Jeste li znali da gotove prerađene žitarice – cornflakes, čokolino, prženi müsli i sl. sadrže od 6 pa čak i 8 žlica šećera po zdjeli!
Grickanje je životna činjenica
Koliko god će sunce sjati i rijeke teći, djeca će između obroka nešto grickati. Ti međuobroci daju 30% i više dodatnih kalorija u cjelokupnoj prehrani, recimo jednog tinejdžera. Ovisno o stupnju aktivnosti, ti obroci mogu biti važni za održavanje metabolizma i funkciju mozga. Nažalost, većina hrane koja se na taj način jede obiluje mastima, natrijem i jednostavnim šećerima.
Grickanje može biti i zdravo ako unaprijed planirate namirnice koje će se jesti između glavnih obroka. Bolje je pojesti nešto zdravo da se ne ogladni nego pregladnjeti i jesti što god se nađe pri ruci. Grickanje i gledanje TV programa savršeni su partneri. Postavite pravila, npr. dok se gleda TV jesti samo zdravu hranu (npr. jabuke i mrkve). Potaknite zdrave «grickalice», imajte pri ruci zdrave varijante hrane. Stavite svježe voće, graham krekere i nemasni jogurt na mjesta dostupna djeci da ih mogu uzeti kada žele. Ostale «užitke» sakrijte ili zaključajte.
Ukusne grickalice bogate ugljikohidratima opskrbljuju mišiće. Evo nekih zdravih primjera: jabuke, banane, žitarice, prutići sa smokvama, smrznuti jogurt (nikokalorični), grožđe, naranče, kruške, pereci, sirovo povrće, jogurt (light), marelice, integralni kruh, integralni krekeri, prutići od smrznutog voća, müsli pločice, lubenica, breskve, krumpiri (pečeni u pećnici), grožđice, kolači od riže.
Dajte djetetu naputke o dobroj prehrani
S poznavanjem elemenata dobre prehrane i načina kako ih strukturirati ostalo je lako, zar ne? Nije potrebno svakodnevno brojati kalorije i osvrtati se na svaki sastojak posebno. Za to nemamo vremena (a ni volje)! Jednostavnije je misliti na sljedeće:
Raznolikost! Niti jedna namirnica ne sadrži sve što vam treba, pa čak niti jedna grupa hrane. Birajte i jedite raznoliku zdravu hranu. Pokušajte sastavljati obroke tako da se u njima nalaze predstavnici četiriju skupina hrane piramide (naravno, osim masti i slatkiša s vrha piramide koje treba uzimati vrlo štedljivo).
Katkad izostavite obroke. Većina prehrambenih teškoća ili problema s težinom potječe od prejedanja, čak i kada je riječ o zdravoj hrani.
Domaće je najbolje. Prerađenu je hranu mnogo lakše pripremiti od domaće ali ona je skuplja te sadrži više masti, natrija i šećera već kad je kupite. Ukoliko ta hrana nije obogaćena hranjivim tvarima ona ih sadrži mnogo manje od svježe hrane. Naučite dijete da samo pripremi kokice, maslac od celera i kikirikija, malu pizzu i perece sa sirom. Kada pripremate hranu kuhajte veće količine te dio zamrznite za neki drugi obrok.
Djecu različite dobi treba odgajati na različite načine. Kada dijete ima između 2 i 5 godina, hranu imenujte smiješnim imenima – špagete možete nazivati zmijicama, a cvjetaču snježnim grudama. Možete spominjai i likove iz crtića, npr. Popaja koji jede špinat i Zekoslava koji jede mrkve. Potrudite se da dijete uživa u svakoj hrani; neka se njegov ukus razvija neovisno o utjecaju društva. Dijete od 6 do 11 godina uključite u kuhanje i nabavu namirnica. Pitajte ga za njegovo mišljenje kada idete u kupnju ili što da stavite u salatu (prema mogućnostima s kojima raspolažete).
Budite i sami dobar primjer – jedite redovito i zdravo. Pazite i kontrolirajte koje namirnice ulaze u kuću. Najuspješniji pristup za razvijanje zdravih navika prehrane je dozvoliti djetetu da samo kontrolira količinu hrane koju jede dok vi kontrolirate kvalitetu i vrstu namirnica.
Najvažniji obrok u danu
I prije ste čuli, a istraživanja to potvrđuju, da će se djeca bolje osjećati ako jedu doručak. Doručak daje energiju za budnost u školi te eliminira potrebu za nezdravom hranom kad se pregladni. Prvi bi obrok trebao biti i najveći, a preostali proporcionalno manji. Posljednji je obrok najbolje uzeti oko 2 sata prije spavanja.
Popularne žitarice (müsli) mogu biti jedan od najzdravijih obroka. One se brzo i lako pripremaju, bogate su ugljikohidratima, kalcijem, vlaknima i željezom te imaju malo masnoća. Izvucite najveću korist iz njih – odaberite one najbolje. Izbjegavajte gotove žitarice s dodatnim šećerom (Čokolino i sl.) te one s mnogo natrija (soli) li masti. Ako dijete voli slađe, dodajte svježe ili suho voće, orašaste plodove, grožđice ili nemasni jogurt.
Jeste li znali da gotove prerađene žitarice – cornflakes, čokolino, prženi müsli i sl. sadrže od 6 pa čak i 8 žlica šećera po zdjeli!
19.03.2007. u 15:39 sati | 0 Komentara | Print | Link | Na vrh
Skoljke na buzaru, lignje na nekoliko nacina...
Skoljke na buzaru
Sastojci za 3 osobe
1 kg školjki (dagnje i druge vrste)
2-3 češnja češnjaka
2 žlice Krušnih mrvica (nije obavezno)
2 case bijelog vina (2dl)
maslinovo ulje
papar
peršin
Priprema
1. Školjke dobro očistite, ostružite i operite. Stavite ih na vruće ulje i dobro promiješajte.
2. Kada se otvore, dodajte nasjeckani češnjak i pospite krušnim mrvicama. Zatim ponovo promiješajte, zalijte vinom i popaprite.
3. Ostavite kuhati još 10-ak minuta.
4. Na kraju pospite nasjeckanim peršinom.
Posluživanje
Školjke izvadite na tanjur i prelijte ih umakom. Uz ovu ukusnu buzaru poslužite ploške popečenog kruha, koje po želji možete natrljati češnjakom. Kada imate veće školjke i želite ih poslužiti na malo svečaniji način, onda im odstranite prazni dio, a dio s mesom posložite jedan do drugog na pladanj i prelijte umakom.
Savjet
Kako bi se sve školjke istovremeno otvorile, stavite ih u širu posudu i na jaku vatru, te ih povremeno promiješajte ili protresite posudu. Neotvorene školjke bacamo.
Lignje s prsutom
Sastojci za 2 osobe
500 g lignji
100 ml maslinova ulja
1 žlica Krušnih mrvica
papar
sol
1 casa (1 dl) bijelog vina
Za nadjev:
30 g pršuta
Priprema
1. Lignje očistite, operite i osušite.
2. Pršut narežite na tanke ploške, svaku plošku na male komadiće, pa u svaku lignju stavite komadić pršuta.
3. Na dobro ugrijano maslinovo ulje u tavi stavite peći pripremljene lignje, a uz njih i krakove.
4. Ispecite ih kratko s jedne i druge strane, pa ih zatim posipajte krušnim mrvicama, popaprite, posolite i zalijte vinom.
Posluživanje
Odmah posložite lignje i krakove na tanjur, pa ih prelijte umakom. Kao prilog, uz njih možete poslužiti kuhanu rižu, kuhane krumpire ili salatu.
Savjet
Lignje s ploškom pršuta bit će ukusne ispeku li se i na roštilju. Pršut će im dati naročit ukus, pa osobito pazite da ih ne presolite. Solite ih nakon pečenja i poslužite s nekom sezonskom salatom.
Punjene lignje
Sastojci za 4 osobe
1 kg lignji
100 ml maslinova ulja
Za nadjev:
4 češnja češnjaka
peršin
2 žlice Krušnih mrvica (nije obavezno)
sol
papar
Priprema
1. Lignje očistite i operite. Odvojite krakove, sitno ih narežite i izmiješajte u nadjev s nasjeckanim češnjakom i peršinom, krušnim mrvicama, solju i paprom.
2. Žličicom nadjenite (ne previše) lignje i svaku pričvrstite čačkalicom. Nadjevene lignje složite u širu posudu, jednu do druge, pa zalijte maslinovim uljem.
3. Posudu poklopite i pirjajte oko 20 minuta. Za vrijeme pirjanja lignje okrenite.
Posluživanje
Uz punjene lignje možete poslužiti salatu od krumpira, kuhanu blitvu ili razne salate po želji.
Savjet
Ako želite da vam jelo bude brže gotovo, krakove lignji lagano propirjajte.
Lignje s krumpirom
Sastojci za 4 osobe
500 g Lignji
1,5 kg Krumpira
100 ml maslinova ulja
Sol
Papar
2 češnja Češnjaka
Peršin
Priprema
1. Očistite lignje, operite ih i narežite na 2 cm široke rezance, a krumpir ogulite i narežite na tanke ploške.
2. U vatrostalnu zdjelu stavite pola količine ulja, potom sloj od pola količine krumpira, posolite, pa na krumpir posložite svu količinu lignji. Zatim popaprite, posipajte nasjeckanim češnjakom i peršinom.
3. Posložite preko svega preostalu količinu krumpira, malo posolite i prelijte uljem. Poklopljeno stavite peći u već zagrijanu pećnicu na 220°C i pecite oko 45 minuta.
Posluživanje
Pečene lignje s krumpirom poslužite uz sezonsku salatu.
Savjet
Lignje valja peći poklopljene, da bez podlijevanja omekšaju i ostanu sočne.
Blitva s krumpirom
Sastojci za 4 osobe
400 g krumpira
800 g blitve
sol
maslinovo ulje
Priprema
1. Očišćenu blitvu dobro operite pod mlazom tekuće vode.
2. U malo vode stavite kuhati krumpir narezan na kocke. Kad je krumpir napola gotov, dodajte mu oprane listove blitve i kuhajte još 10-ak minuta, ovisno o veličini i starosti blitve. Ocijedite.
3. Kuhanu blitvu s krumpirom stavite u odgovarajuću zdjelu, posolite, dodajte maslinovo ulje i promiješajte.
4. Po želji možete dodati i malo nasjeckanog češnjaka. Ostavite poklopljeno do posluživanja.
Posluživanje
Poslužite uz ribu s roštilja, friganu (prženu) ribu ili pečeno meso.
U slast !
16.03.2007. u 19:33 sati | 4 Komentara | Print | Link | Na vrh
I nesto od avokada
Kako sam sinoc od moje profesorice portugalskog dobila jedan odlican brazilski recept za desert od avokada, zeljela bih ga s vama podijeliti.
Potrebno je:
1 avokado po osobi
kondenzirano mlijeko, oko 1 zlica po avokadu
secer
sok od limuna i eventualno sok od narance
Postupak:
Izmiksamo ili vilicom izgnjecimo avokado, dodamo mu nesto limunovog soka i kondenzirano mlijeko. Provjerimo okus i dodamo secera koliko je potrebno (prema ukusu). Oprez, kondenzirano mlijeko je cesto vec zasladjeno.
Okus je odlican i ako dodamo sok od narance i nesto svjeze metvice.
A sad dva recepta za odrasle, sa gotovo istim sastojcima. Jedna salata, na nacin na koji to priprema jedna moja prijateljica u Spanjolskoj, za sebe i svoju djecu (a koju moj sin obozava) i Guacamole umak za koji se ne mogu zakleti da je "original".
Salata od avokada
Sastojci:
Uzeti barem 1 avokado i 2 rajcice po osobi.
maslinovo ulje
eventualno nekoliko svjezih listova bosiljka
Narezemo avokado na kriske kao i nekoliko rajcica. Posolimo i poprskamo s nekoliko kapljica maslinovog ulja. Pospemo bosiljkom.
13.03.2007. u 13:16 sati | 0 Komentara | Print | Link | Na vrh
Danas kuhamo Quiche - Quiche Lorraine i Quiche s rajcicom i sirom
Francuski Quiche je nesto poput slanog kolaca, a sto bi se kod nas prevodilo kao pita.
Quiche Lorraine je jedno od tzv. nacionalnih jela u Francuskoj. Priprema mu je vrlo jednostavna. Iako je poprilicno bogat i zasitan, Quiche Lorraine ne mozemo izbjeci, upravo zbog njegove "slave". Na ovim stranicama ce u narednim tjednima biti i drugih recepata za quiche, upravo zbog jednostavnosti sastojaka i lake pripreme.
Quiche mozemo jesti topao ili hladan (cak i slijedeci dan), preliven obicnim jogurtom ili pak uz svjezu salatu.
Ukoliko nemamo gotovo tijesto (mozemo koristiti bilo koje, cak i lisnato i dizano s kvascem, poput onog za pizzu), mozemo ga vrlo brzo pripremiti na ovaj nacin:
Potrebno:
10 zlica brasna (glatko)
3 zlice ulja
1 casa vode
prstohvat soli
Sve sastojke umijesiti u glatko tijesto, valjkom izvaljati u okruglu palacinku i staviti u jednu formu za Quiche (moze i u obicnu okruglu za kolac), posuti s nesto brasna. Rub mora biti visok barem oko 1-2 cm zbog sastojaka koje cemo dodati.
Neki recepti navode da je tijesto potrebno ostaviti kratko vrijeme u hladnjaku. Drugi pak navode da ga je potrebno probosti nekoliko puta s vilicom i oko 10 minuta zapeci u prethodno na 180°C zagrijanoj pecnici, prije nego dodamo punjenje. Ovo je provjereno dobro.
Punjenje:
nesto speka i/ili sunke, nasjeckanih na kockice
oko 1-2 sake poriluka narezanog na kolutice
4 jaja
4 zlice crčme fraîche, slatkog ili kiselog vrhnja
1 zlica brasna (ovo se moze izbjeci!!!)
papar, sol
ribani sir
Postupak:
1. Poprziti sunku u tavi i zajedno s porilukom podijeliti po Quiche-u.
2. Sir (kolicina po ukusu) posuti te pokriti ostale sastojke.
3. Jaja, mlijeko, vrhnje i brasno umijesati zajedno, posoliti i popapriti (papar naravno izbjegavamo ako kuhamo za djecu. Oprezno sa solju jer su cesto i sunka i sir vec slani. Sve zajedno politi po ostalim sastojcima.
Peci na 200-220°C oko 30 minuta
Quiche sa rajcicama i sirom
Uzimamo tijesto za pizzu ili ga pripremimo prema gornjem receptu.
Punjenje:
500 g svjezeg sira
100 g ovcjeg sira
2 jaja
100 g maslaca (ja ovo obicno izbjegnem ili jaaaaaaaako smanjim)
200 g rajcica
3 zlice ribanog Parmezana
timjan/ruzmarin/bosiljak
Sol i Papar (ne za djecu)
Postupak:
1. Pomijesati svjezi sir i naribani ili rukama usitnjeni (ako je grcka FETA) ovcji sir s jajima. Zaciniti i preliti po pripremljenom tijestu (kao u prethodnom receptu)
2. Prekriti rajcicama narezanim na kriske. Posuti ribanim parmezanom.
3. Peci na 200°C oko 50 minuta.
Maslac je u originalnom receptu koji sam dobila iz Francuske. Ja ga pak volim izbaciti jer je jelo ionako dovoljno kaloricno. Takodjer, meni jelo ima bolji okus ako po rajcicama pospem svjezi nasjeckani ruzmarin, timjan ili pak bosiljak.
U slast !!!
13.03.2007. u 11:41 sati | 4 Komentara | Print | Link | Na vrh
MASLINOVO ULJE i tjestenina s Brokulom
Božansko ulje (kopirano od ledene boginje
Masline su plodovi zimzelenog drveta koje raste u mediteranskom području (kod nas u Dalmaciji i Primorju). Prva su stabla maslina kultivirana još u prethistorijsko doba, 4000 godina prije Krista na području srednje Azije. Maslinova stabla zasađena su i na istočnome Mediteranu, gdje je proizvodnja maslinova ulja počela 2000 godina prije Krista. Plodovi maslina imaju mesnato usplođe puno ulja, a iznutra sjemenke, u kojima također ima ulja, ali slabije kvalitete. Maslinovo ulje dobiva se postupkom mljevenja (gnječenja) i prešanja zrelih plodova masline. Kvalitetno ulje je tamnozeleno, prozirno i bez trpka okusa. Ulje se može aromatizirati začinima, grančicama začinskog bilja i agrumima, kao što su npr. anis, češnjak, ružmarin, menta, borovica, kopar i limun.
Maslinovo ulje karakterizira ugodna i jedinstvena aroma koja potječe od različitih sastojaka (vitamina E, fenola, hidrokarbona, sterola, aromatičnih tvari...) koji su prisutni u vrlo malim količinama. Najveći dio ulja (više od 95%) čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasićena oleinska kiselina (65–85%), zbog koje je maslinovo ulje najzdravije i ujedno najstabilnije (idealno za kulinarstvo).
Najcjenjenije je ekstra djevičansko ulje ili prvo maslinovo ulje, koje se dobiva prvim prešanjem sirovine. Ono sadrži najveći dio ekstraktivnih (aromatičnih) tvari i tamnozelene je boje. Kiselost ulja je (izraženo u oleinskoj kiselini) do 1%, što označava najkvalitetniji tip maslinova ulja.
Djevičansko maslinovo ulje dobiveno je na jednak način kao i ekstra djevičansko, ali ima manje nedostatke u aromi. Zbog slabije kvalitete maslina i lošijih klimatskih uvjeta kiselost ulja je do 2%.
Najslabije kvalitete je rafinirano maslinovo ulje, a dodatkom malih količina (ekstra) djevičanskog ulja poboljšava se aroma i boja. Kiselost tog ulja je do 5%.
Maslinovo ulje najvažniji je izvor masnoća mediteranske prehrane, koja obiluje biljnom hranom i umjerenim količinama namirnica životinjskog podrijetla. Mnogobrojne smjernice pravilne prehrane slične su mediteranskoj prehrani i predstavljaju preduvjet za zdravi način života.
Legende o ljekovitim svojstvima maslinova ulja sežu daleko u povijest, a prije desetak godina i znanstveno su potvrđene. Nezasićene masne kiseline, vitamin E, steroli i polifenoli smanjuju razinu kolesterola, rizik od ateroskleroze i nekih vrsta raka sprječavajući štetne procese poput oksidacije masti u organizmu. Nezasićene masne kiseline iz maslinova ulja djeluju tako da snižavaju LDL kolesterol, tzv. loši kolesterol koji može začepiti krvne žile, a ne utječu na količinu HDL, tzv. dobrog kolesterola koji čisti arterije.
Prisutnost vitamina E i drugih sastojaka, uz odličnu kompoziciju nezasićenih masnih kiselina, razlog je preporučivanja tog ulja kao glavnog izvora masti u svakodnevnoj prehrani. Neosporna je i njegova pozitivna uloga u prehrani kod dijabetesa, hipertenzije, sprječavanja nastanka žučnih kamenaca, čira na želucu i dvanaesniku, pretilosti i opstipacije.
Dokazano je da se u žena koje svakodnevno konzumiraju maslinovo ulje smanjuje rizik od dobivanja raka dojke za 45%. Žličica tog ulja prije doručka terapeutski će djelovati na čir probavnih organa i pomoći u sprječavanju nastajanja žučnih kamenaca, a odavno je poznato i njegovo laksativno djelovanje.
Maslinovim uljem kao zaštitom od sunca već stoljećima se služe ribari, a posljednja istraživanja govore o njegovim ljekovitim svojstvima u slučaju opeklina od sunca.
TJESTENINA S BROKULOM
I jos recept od kinky kojem nisam mogla odoljeti
Pjesma za ugođaj: So Fine - G'N'R
Po reakcijama na moj post o Tjestenini Mediterani, bilo je lako zaključiti da blogeri(ce) obožavaju tjesteninu, svi do jednog! Ne znam je li itko isprobao moj tadašnji recept, ali ako jest, nadam se da mu je bilo u slast : ) Kao što je i meni. Uvijek : )
Danas sam se odlučila pisati o Pasti Broccoli, jednom također jednostavnom jelu, a ujedno i zdravom (ako zanemarimo vrhnje za kuhanje koje se koristi), ponajviše zbog brokule koja je 1 od najvažnijih sastojaka. Ja ju obožavam, a vi?
Brokula (Brassica ol. Italica) je izvanredno povrće, pravi hram vitamina (A, C, E) i tijelu korisnih tvari. Sadrži više vitamina C od naranče te je izvrstan antioksidans. Korisno je konzumirati ju tijekom trudnoće, a također je bogata kalcijem i magnezijem (neophodnim za vaše zube, nokte, živce i kosti), kao i željezom koje vam jača krv. Sadrži i beta-karoten koji pomaže u održavanju ljepote vašeg tena. U nedavnim je istraživanjima sok brokule dodavan ćelijama raka, posljedica čega je bilo to da je 95% oboljelih ćelija odumrlo. Dakle, možemo slobodno reći da je brokula multifunkcionalna i da je i više nego korisno inkorporirati ju, što češće, u svoj dnevni menu. Više o brokuli možete pročitati ovdje.
Da ne duljim - ovo je još jedno od mojih najdražih jela koje, evo, dijelim s vama, da se i vi navučete na njega kad sam se već i sama navukla : ) Što ćete, volim raspirivati svoje ovisnosti i na druge. Dakle,
SIROVINE:
- 500g tjestenine (bilo koje, ja preferiram integralnu)
- 1kg svježe brokule
- 750ml vrhnja za kuhanje
- 1 luk
- pileći file
- sol
- maslinovo ulje
- papar
PROIZVODNJA:
Skuhati tjesteninu.
Skuhati brokulu tako da ju se stavi u kipuću, posoljenu vodu i kuha se dok stabljika ne omekša (najdeblji dio stabljike ne kuham, nego samo male stabljičice i cvijetove). Ne miješati da se cvijetovi se raspadnu.
Na maslinovom ulju izdinstati luk izrezan na sitne kockice dok ne poprimi zlatnu, staklastu boju, dodavajući malo vode.
Dodati, uz luk, i pileći file izrezan na kockice.
Nakon što su luk i piletina gotovi, dodati vrhnje za kuhanje i kuhati na laganoj vatri dok ne proključa. U sve to ubaciti ocijeđenu brokulu i sve zajedno pomiješati sa tjesteninom.
Posoliti i popapriti po ukusu.
PRODUKT:
Uvjerit ćete se sami : )
Dobar tek želi vam kuharica Kinky!
12.03.2007. u 11:37 sati | 3 Komentara | Print | Link | Na vrh
Nekoliko rijeci o prehrani djece
Svi, i liječnici i roditelji svjesni su da je prehrana djece vrlo važna u prvoj godini života i da o kvaliteti te prehrane u mnogome ovisi i zdrav rast i napredak djeteta. Međutim, kada dijete malo poraste obično se prehrana stavlja u drugi plan, kao da smatramo da je organizam djeteta dovoljno velik da sam stvara neke važne nutrijente i krpa rupe koje loša prehrana stvara.
Takav potpuno pogrešan dojam imamo i za prehranu odraslih. Recimo, bez grižnje savjesti da u svoj organizam trpamo hranu koja nas uglavnom zadovoljava organoleptički /tj. po okusu, mirisu i izgledu/ , a od svoga organizma očekujemo da nekim magičnim putevima od smeća napravi zlato. BILO BI JAKO LOŠE DA I KOD SVOJE DJECE STVORIMO TAKOVU NAVIKU.
Naša su djeca zapravo u popriličnoj opasnosti, i što to prije shvatimo, prije ćemo moći pomoći i sebi i njima. Amerika ima gorka iskustva. Sve veći broj gojazne djece, sve veći broj bolesne djece, pojava visokog krvnog tlaka. šećera, ateroskleroze, dakle bolesti koje su prije pogađale stariju populaciju, sada pogađaju sve mlađe osobe i javljaju se već kod omladine. Zna se, za ovako tragične pomake može se krivca tražiti u načinu prehrane. Iz ovih loših iskustava treba učiti i naravno zaobići ih. Nemojte čekati nikakav nacionalni program, niti da netko o prehrani vaše djece brine umjesto vas. Krenite sami.
I nemojte reći da o vašoj prehrani u predškolskoj dobi nitko nije brinuo, pa ne treba niti sada.
Još prije tridesetak godina na našem tržištu nije bilo tako mnogo salamice, paštetica, Mc Donaldsa, raznih čipseva, smokija, krokija i sličnih industrijskih prerađevima. Nije bilo niti Coca Cole, tonika, sokova i svih čuda. Jela se prirodnija hrana koja je sadržavala više vitamina i minerala nego što ih sada sadrži, jele su se lešade i variva, žganci i mlijeko, meso jednom ili dva puta tjedno, jeo se crni kruh ili od integralnog brašna. Žitarice i njihove prerađevine, te povrće bili su osnova prehrane. A pila se je voda. Obična, čista voda. Ponekad čaj. I zapravo je naša tadašnja prehrana bila vrlo bliska onoj koju stručnjaci danas preporučuju i takovoj prehrani mi možemo zahvaliti relativno zdravlje naše generacije.
Do godine dana djeteta o njegovoj prehrani vodilli su brigu i pedijatri i roditelji i svagdje se pričalo što i kako jede i što i kako mu dati jesti. Nakon toga perioda sva briga ostaje prepuštena obično majci.
U drugoj godini života obično nema problema sa prehranom. Majka se još dobro sjeća koliko dijete treba voćnih obroka, koliko mliječnih, a dijete je još dovoljno dobro i nema neko svoje mišljenje, glavno mu je da je sito. Upravo je sada prilika da se razvijaju dobre prehrambene navike, dok dijete još nije potpuno svjesno svoje okoline. Iskoristite to i navikavajte dijete na mislije i razne krispije za doručak, na crni kruh, Obavezno ga hranite ribom i povrćem, izbjegavajte salame i paštete. Privikavajte ga i na namirnice čudnog okusa, npr. maslinovo ulje. Sada treba udariti temelje zdravoj prehrani.
Međutim, sa dvije i pola, tri godine godine, ono već stvara svoje mišljenje, ispoljava ga i nastoji ga provesti. Uvijek imajte na umu da dijete možda ima svoje mišljenje i volju, ali nema znanje. Ono ne zna što je za njega dobro, pogotovo ne po pitanju prehrane i zato ne može biti dijete to koje će određivati što će se jesti. Ono gleda svoju okolinu i dobro pamti što jede otac, što gosti, što baka i djed.
Više ga nećete moći prisiliti da jede nešto što ne jedu drugi, osim ako on baš to posebno voli.
Zato, dijete nikada ne treba pitati što bi željelo jesti, njegov jelovnik treba isplanirati unaprijed i toga se pridržavati. Naravno, uvijek su mogući pomaci i odstupanja, ali neka budu uvijek u istom smjeru.Uvijek imajte na umu da je vaša roditeljska dužnost razviti mu naviku kvalitetne i zdrave prehrane, koja će mu biti osnov za zdravlje i sveukupnu sreću. Ova će navika ostati usađena u njega i kada bude bio odrastao čovjek i kada bude imao vlastitu djecu. Ako osjećate da ste na tom području tanki i da vaše navike nisu dobre, hrabro naprijed. ČITAJTE, PITAJTE, ZOVITE. Vaše dijete je vrijedno truda da promijenite svoje loše navike. Biti ćete jako ponosni na sebe kada vam to uspije.
Iako, sve riječi ovoga svijeta neće njega uvjeriti da jede crni kruh ako vi jedete bijeli. Idealne navike steklo bi dijete koje živi u okolini koja se idealno hrani. Ako morate griješiti neka vas barem ono ne vidi.
Priredila:
V. Gašparević Ivanek, mr. pharm.
Izvor : www.lijekovi.com
10.03.2007. u 17:33 sati | 0 Komentara | Print | Link | Na vrh
Petak, dan posta, dan za ribu....
Bistra riblja juha
Potrebno je:
1 mrkva
1 korijen peršina
1 glavica luka
4 češnja češnjaka
1 grančica celera
1 kriska korijena celera
sol
papar u zrnu
lovorov list
limun
1/2 do 1 kg bijele morske ribe (moze i smrznuti fileti oslica)
mljeveni papar
50 ml maslinova ulja
list peršina
Priprema:
1. U veću posudu stavite na ploške narezanu mrkvu, peršin, luk, češnjak i list celera, pa zalijte vodom.
2. Dodajte malo soli, nekoliko zrna papra, lovorov list i 1-2 ploške limuna. Sve zajedno malo prokuhajte, pa nakon toga dodajte očišćenu ribu. Nastavite kuhati na sasvim laganoj vatri 10-15 minuta, što ovisi o veličini ribe.
3. Potom kuhanu ribu pažljivo izvadite i poslužite posebno, a juhu ocijedite.
4. U procijeđenu juhu dodajte još malo papra, limunova soka i maslinova ulja.
Posluživanje
Juhu poslužite s kuhanom rižom i nasjeckanim peršinom.
Savjet
Ovako pripremljenu juhu ocijedite u cjediljki obloženoj gazom.
09.03.2007. u 12:50 sati | 0 Komentara | Print | Link | Na vrh
Sto vasa djece najradije jedu ?
Drage citateljice i citatelji, mame i tate,
pozivam vas da samnom podijelite svoje najdraze recepte za DJECU a koje bih na ovom mjestu objavila, radi raznovrsnosti namirnica i nacina pripreme.
Zauzvrat cu s vama podijeliti moje najdraze recepte za ODRASLE, od predjela i glavnih jela pa do kolaca. Od raznjica sa skampima u marinadi iz Amalfija (kod Napulja) pa do pecenih paketica od tanko rezanih patlidjana s mozzarelom i rajcicama, piletine u posebnoj marinadi od limuna ili nekih rimskih ili francuskih specijaliteta. Sto se kolaca tice, trenutno je moja najdraza torta ona lagana talijanska s mascarpone sirom, sjeckanim poprzenim bademima i narancinom korom (posuta naribanom cokoladom).
Zanimalo bi me i kako napraviti najbolje palacinke na svijetu? Kako ih radite vi ? Koja je vasa (vase djece) omiljena juha ? Jedu li rado meso i koje ? Kako ga pripremate ? Voljela bih znati i koliko muskaraca rado kuha i sto ?
Zahvaljujem unaprijed na suradnji i veselim se novim receptima.
Vasa Mare
06.03.2007. u 11:18 sati | 6 Komentara | Print | Link | Na vrh
Brudet - brzinski
Ovaj recept sam dobila od jednog prijatelja koji porijeklo vuce iz Dalmacije. Sada vec godinama zivi u Briselu i kad ga lupa nostalgija, radi ovaj brzinski brudet, sa sastojcima koje uvijek drzi u zamrzivacu. Ovo za jednog vrlo zaposlenog muskarca nije cudno. Njegova je verzija brudeta stvarno odlicna a sastojci laki za nabaviti u svakoj trgovini prehrambenim proizvodima.
Za djecu naravno preporucam izradu ovog brudeta od svjeze ribe a ako bas morate, skuhajte ga s ribom iz zamrzivaca.
Takodjer, onima koji su u stisci s vremenom predlazem da ne koriste krumpire vec da kao prilog posluze polentu (zgance). Polentu je moguce prethodno pripremiti i izrezanu na kockice podgrijati, ili pak skuhati dok se kuha brudet.
Ukoliko netko ima jos kakav recept za odlican brudet, slobodno mi posaljite.
Potrebno:
Moj prijatelj ovo jelo priprema s oslicem i tunom (filetima) ali i ociscenim lignjama. Ovo je preporucljivo i za djecu jer gotovo da i nije potrebno cistiti od kostiju. Moguce je kombinirati i druge plodove mora, kao npr. skoljke.
3 vrste ribe, oko 1kg.
1/2 kg krumpira, narezanih na sitne listice (radi brzeg kuhanja)
2-3 reznja cesnjaka, narezanog ili protisnutog
2 velike zlice ili saka persina, nasjeckanog
sok od rajcice (passata di pomodoro), 0,7l
maslinovo ulje
eventualno krusne mrvice (prezle) i casa bijelog vina
Sok od rajcice neki zamjenjuju s nekoliko zlica koncentrata, razmucenog u vodi i s nekoliko svjezih rajcica.
Postupak:
1. Na zagrijanom ulju kratko poprziti pola kolicine cesnjaka i persina. Tko zeli da brudet bude gusci, moze dodati krusne mrvice i jos kratko proprziti uz mijesanje. Ukoliko koristite bijelo vino, stavite ga sada i prokuhajte oko pola minute.
2. Dodati nekoliko casa vode i jos cesnjaka i persina.
3. Dodati sok od rajcice i, ako vam se cini pregusto, jos vode.
4. Dodati narezani krumpir.
Ako kuhate bez krumpira, onda pustite da svi sastojci kuhaju oko 10-tak minuta. U protivnom
5. oko 15 minuta prije kraja kuhanja, kad je krumpir gotovo skuhan, smanjite vatru na minimum i dodajte ribu. Za 10-15 minuta ce i cak i riba izvadjena direktno iz zamrzivaca biti skuhana, ukoliko se radi o manjim komadima.
U slast !
05.03.2007. u 18:03 sati | 0 Komentara | Print | Link | Na vrh
Hrana bogova - MED
Danas o medu, kopirano od ledene boginje.
Med je sladak gust sok što ga pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama nekih insekata. Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam. Nektar koji pčele skupljaju iz cvijeća glavni je izvor ugljikohidrata koji pčele pretvaraju u lako probavljivi šećer - glukozu i fruktozu, koji je glavni sastojak meda. Zreli med ne sadrži više od 15% vode, a pčele ga u saću pokrivaju voštanim poklopcima i tako čuvaju od upijanja vlage i kvarenja. U medu se nalaze minerali, aminokiseline, visoko vrijedne organske kiseline kao što su mravlja, jabučna, limunska, octena, jantarna kiselina, pigmenti, razni derivati klorofila, vosak, inulin, te elemente kompleksa vitamina B. Medljikovac sadrži 13 puta više mineralnih tvari od cvjetnog meda, a osobito željeza.
Svi dosadašnji pokušaji miješanja industrijske proizvodnje meda usprkos silnoj tehnologiji i uloženim ogromnim sredstvima dali su poražavajuće rezultate. Tajnu proizvodnje pravog prirodnog pčelinjeg meda pčele nose u svom tijelu i organima za probavu koji taj proizvod pretvaraju u lijek. Nema na svijetu pčele koja proizvodi loš med, loš med rezultat je industrijskog punjenja meda ili lošeg nesavjesnog pčelara.
Vrste meda:
Amorfin med je karakteristično crvenkast, blagog mirisa i okusa. Zbog specifična sastava cijenjen je u prehrani. Područje amorfe je duž Save i Odre te između Novske i Okučana, Jasenovca i Stare Gradiške. Cvjeta početkom lipnja, a rijetko kad dobro zamedi, možda u deset godina jednom. Opuštajuće i umirujuće djeluje nakon svakog napornog dana. Crvenkasta boja upućuje na bogatstvo mineralnih sastojaka, koji ugrađuju novu snagu u iscrpljeni ljudski organizam.
Bagremov med je izrazito svijetle žute boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporuča se djeci i rekonvalescentima. Bagrem potječe iz Sjeverne Amerike, a njegove se šume prostiru na području panonske regije. U nas su poznatija područja Podravine, Hrvatskog zagorja i Moslavačke gore. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija. Cvjeta u prvoj polovini svibnja. Ovisno o reljefu i klimatskim prilikama može cvjetati i mediti do kraja svibnja. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod nesanice, umiruje previše nadraženi živčani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i jedan je od vrsti meda koji vrlo sporo kristalizira zbog toga što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Same pčele dobro i uspješno prezimuju ukoliko im se osigura zimovanje na bagremovom medu. Bagremov med dobar je za umirenje, kod vrtoglavice, nesanice i sličnih smetnji. Preporuča se uzimanje sa čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije spavanja. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva biljka.
Kaduljin med koristi se protiv prehlada jer omogućuje lakše izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija, pa i iz želuca i jednjaka. Tako se bolesnik bolje osjeća te mu se vraća apetit. Čaj s medom od kadulje ne smije se uzimati vruć, već mlačan. Hrvatski kaduljin med svjetski je priznat po svojoj izuzetnoj kvaliteti što možemo zahvaliti još uvijek očuvanoj prirodi osobito na području Velebitskih pašnjaka. Ljekovitost kaduljinog meda ubrajamo u vodeću grupu meda za liječenje raspiratornih organa i putova kao i za jačanje imuniteta.
Kestenov med je taman, a tamna boja mu varira ovisno o podneblju i godini, prepoznatljivog mirisa i izrazito karakterističnog, pomalo gorkog okusa. Snagom svojih osebujnih svojstava povoljno djeluje na cjelokupni probavni sustav. Potiče rad crijeva, olakšava rad preopterećene jetre i žuči te štiti želučanu i crijevnu sluznicu. Kestenov med se preporučuje protiv bolesti probavnih organa: želuca, dvanaesterca, žuči i jetre.
Med kestena ima izvanredno djelovanje u oporavku kod žutice, poslije operacije žuči i sl. Preporuča se još uzimanje sa čajem od stolisnika, kamilice, šipka i majčine dušice.
Lavandin med bogata i ugodna okusa može biti tamniji ili svjetliji. Posebno se preporuča da ga ljudi skloniji peludnim alergijama uzimaju svaki dan da organizam pripreme za veliku proljetnu izloženost peludu. Ovaj med se dobiva od tisuća raznih cvjetova livadnog i grmolikog bilja. Specifična struktura biljnih vrsta, posebno planinskih gdje klima i paša čine med prepoznatljivim, može obilježiti i ravničarski med.
Lipov med bistar, gotovo proziran, ugodnog mirisa i vrlo blagog okusa. Konzumiranje lipovog meda donosi olakšanje kod prehlada, upala dišnih i probavnih organa, te nekih bubrežnih oboljenja. Neizmjerno značenje ima u izbacivanju štetnih tvari iz organizma jer pospješuje metabolizam. Med od lipe smiruje grčeve, primjenjuje se protiv bubrežnih bolesti. Protiv prehlade, pomaže iskašljavanju. Mora se uzeti u obzir da se med od lipe ne smije davati osobama koje pate od bolesti srca i krvnih žila, što isto tako vrijedi i za čaj od lipe.
Pravilno tj. "zdravo" hranjenje ne bi trebalo predstavljati samo uklanjanje određenih vrsta namirnica sa jelovnika, već i uvođenje nekih vrsta namirnica koje općenito pokazuju pozitivno djelovanje na zdravlje organizma. Jedna od takvih namirnica zasigurno bi trebao biti med. Dakle, želite li napraviti bar jedan pomak prema zdravijem načinu života, svakako u svoju prehranu uvrstite hranu bogova - med.
05.03.2007. u 09:54 sati | 0 Komentara | Print | Link | Na vrh
KRUSKA
Danas preuzimam dio danasnjeg posta iz karakter kluba koji nam kazuje sve sto smo o kruskama oduvijek htjeli znati a bili smo lijeni pitati :-)
Kruška je sočno i slatko voće s pomalo zrnatom teksturom.
Iako prema nekim zapisima kultivacija krušaka datira iz razdoblja od prije 3000 godina, postoje pretpostavke prema kojima je u ovom čudesnom voću uživao još čovjek Kamenog doba. U svom slavnom epu Odiseja, Homer ih je okarakterizirao kao «dar bogova», a u doba francuskog kralja Luja XIV kruške su bile simbol luksuza.
Latinsko ime kruške je Pyrus communis, a zajedno sa jabukom i dunjom svrstava se u porodicu ruža. Nekoliko je tisuća vrsta krušaka, svaka vrsta drugačijeg oblika, boje, veličine, okusa. Općenito, kruške imaju veće okruglo dno koje se prema vrhu, koji završava peteljkom, postepeno sužava. Sočne su i slatke, sa teksturom pomalo zrnastom, no mekanom poput maslaca.
Zbog izuzetne slatkoće, sok od kruške se ponekad koristi u desertima umjesto šećera, kao zaslađivač. No ipak, jedna osrednja kruška ima manje od 100 kcal.
Kruške su idealan izbor za osobe koje su, a sve ih je veći broj, usvojile moderan stil života, a time se izložile stresu, brzini, crpljenju i posljednjih zaliha energije.
Kruške su poznate po tome što se od njih sprema vrlo kvalitetna rakija, manje ih koristimo u kompotima i pekmezima iako se i od njih može prirediti vrlo ukusni konzervirani voćni proizvodi.
Ipak, kruške je najbolje jesti svježe, tada najbolje tonificiraju organizam, a ako se već moraju pohraniti na neko vrijeme onda je najbolje staviti ih svega par dana u najniži dio hladionika.
Po svojoj konstituciji mogu podnijeti i zamrzavanje na minus 20 stupnjeva C u ledenici. Potrebno je prethodno kruške lagano oprati u otopini sode bikarbone i osušiti. Zatim se narežu na četvrtine i izvadi im se koštica. Tako očišćene i oprane, potpuno suhe od vode stavljaju se u vrećice za zamrzavanje kao komadi i mogu održati svoju svježinu do tri mjeseca.
Takve kruške možemo koristiti za pripremu slanih i slatkih jela jer se ta namirnica jako dobro uklapa uz plemenito svinjsko ili juneće meso, poput bifteka.
Zašto kruške?
Prirodan su i i brz izvor energije, jer sadrže značajne količine monosaharida: fruktoze i glukoze, kao i levuloze – najslađeg prirodnog šećera, a istovremeno i ekonomično pakiranje vitamina B skupine.Vitamini B skupine pomažu organizmu da se nosi sa stresom i hrane živčani sustav te sudjeluju u procesu dobivanja energije iz ugljikohidrata.
U 100 grama ploda kruške sadržano je 0.3 g proteina, 0.4 g masti, 9.5 g ugljikohidrata, 2,8 g ukupnih vlakana i 5 mg vitamina C. Kruška sadrži i neznatne količine masti, stoga ima na 100 grama nešto više kalorija od jabuke (oko 80 u odnosu na 60), međutim kruške Vilijamovke sadrže velike količine kalcija i željeza u odnosu na drugo voće, stoga se preporučuju kao obavezno voće u prehrani žena iznad 40 godine!
Kruške su također dobar izvor bakra, kalija i izuzetno dobar izvor prehrambenih vlakana.
Vitamin C i bakar
Kruška je dobar izvor vitamina C i bakra, nutrijenata koje daju značajan doprinos antioksidativnoj zaštiti organizma od slobodnih radikala. Vitamin C sam po sebi snažan je antioksidans, a bakar je neophodna komponenta superoksid-dismutaze (SOD), jednog od najjačih tjelesnih antiosidativnih enzima.
Vlakna
Svježa kruška izvanredan je izvor prehrambenih vlakana, posebice pektina. Kruška mase 166 g osigurava oko 6 grama prehrambenih vlakana, od čega oko 40% pektina. Vlakna su bitan element zdrave prehrane jer pomažu u održavanju razine glukoze i kolesterola u krvi te osiguravaju redovito pražnjenje crijeva. Prehrana bogata prehrambenim vlaknima pomaže u reduciranju raka kolona i pomaže redukciju kolesterola u serumu. Upravo zbog visokog sadržaja vlakana kruške su poželjan dio jelovnika.
Kalij
Svježe kruške izvanredan su izvor kalija; jedna kruška srednje veličine osigurava 210 mg kalija. Kalij sudjeluje u regulaciji otkucaja srca, mišićnoj kontrakciji, prijenosu živčanih impulsa, te u metabolizmu bjelančevina i ugljikohidrata. Regulira rad krvožilnog sustava, te sudjeluje u izgradnji čvrstih kostiju i zuba. S obzirom da se lako luči iz organizma, disanjem i znojenjem, vrlo ga je važno stalno nadoknađivati.
Hipoalergeno voće
Iako ovakvo stajalište nije potkrijepljeno znanstvenim dokazima, kruške se nerijetko karakteriziraju kao hipoalergeno voće koje će mnogo manje vjerojatno prouzročiti neželjene reakcije od ostalog voće. To je ujedno i osnovni razlog zbog kojega se kruške među prvima uvode u prehranu dojenčadi.
Dobro je znati...
S obzirom da kruške vrlo brzo zriju nakon što su ubrane, kada ih kupujete u dućanima, birajte one nedozrele, neoštećene i one koje na sebi nemaju plijesni. Također izbjegavajte kruške sa smeđim mekanim kolutovima. Proces zrenja kruške mogu nastaviti u vašem frižideru, ili ukoliko ga želite ubrzati, u papirnatim vrećicama na sobnoj temperaturi.
Izbjegavajte ostavljanje krušaka u plastičnim vrećicama gdje će biti u dodiru jer im je na taj način ograničen kisik i pojačana produkcija etilena, plina kojega kruške prirodno proizvode, a koji ubrzava proces truljenja. S obzirom da lako apsorbiraju miris, kruške treba držati podalje i od hrane koja ima jak ili specifičan miris.
evo i jedan recept za kruškoljupce
Vrijeme pripreme : 20 min
Zahtjevnost : Jednostavno
Energetska vrijednost : 159 kcal / 665 kJ
Sastojci za 4 osobe:
300 g kruški
200 g banana
800 ml mlijeka od soje
Priprema
1. Oguljene i narezane kruške i banane stavite u električnu mješalicu i usitnite.
2. Dodajte mlijeko i miješajte tako dugo dok ne dobijete pjenušavi napitak.
04.03.2007. u 14:47 sati | 2 Komentara | Print | Link | Na vrh
Rizoto sa repovima kozica i spinatom
Rizot je jedno od omiljenih jela vecine djece te dajem prvi u nizu ovakvih recepata s rizom. Princip kuhanja je obicno isti i samo sastojci variraju. Ovo je moj vlastiti recept a baziran je na talijanskom nacinu pripremanja rizota, kako mi ga je prenio jedan tata talijan.
Potrebno:
repovi kozica, kolicina prema ukusu. tko uzima smrznute, obicno su pakirani u paketicima od po 300 grama
1 glavica crvenog luka, cijelog ili nasjeckanog
2 reznja cesnjaka, narezanog
oko 1 salica rize okruglog zrna
eventualno 1/2 case bijelog vina
persin, sitno nasjeckan. kolicina prema ukusu (npr. 2 grancice ili 2 zlice nasjeckanog)
2 sake svjezeg spinata ili 4 kockice/zlice smrznutog
3 svjeze rajcice ili 1/2 konzerve oguljenih rajcica (oko 200 grama) ili 2-3 zlice koncentrata
2 zlice maslinovog ulja
1 zlica maslaca
oko 1,5 litre vode
sol
Postupak:
1. Oprati dobro rizu i procijediti
2. Maslinovo i maslac ugrijati u vecoj tavi. Dodati cesnjak i kratko popeci, mijesajuci.
3. Dodati kozice i peci oko minutu. Izvaditi i ostaviti sa strane.
4. Poprziti crveni luk, sjeckani ili u komadu.
5. Dodati rizu i kratko poprziti.
6. Preliti bijelim vinom i kratko promijesati.
7. Preliti s oko pola case vode i promijesati. Nastaviti kuhati na srednjoj do nizoj temperaturi.
8. Dodati rajcice i spinat i promijesati. Ako je potrebno, preliti s jos vode. Vazno je da riza uvijek ima dovoljno (ali ne previse) vode. Najbolje je da iznad rize bude tanak sloj vode. Cim ga riza upije, dodajemo jos. Takodjer je vazno rizoto uvijek mijesati kako ne bi zagorio.
9. Riza za rizoto (okruglog zrna) se ne kuha dugo. Cim primjetite da je riza skoro gotova (najbolje je kusati), nakon 10-tak ili 15-tak minuta, dodaju se racici i persin i kuha se jos nekoliko minuta.
10. Persin mozemo takodjer dodati u vlastiti tanjur pri posluzivanju.
11. Pazljivo posoliti (u vlastitom tanjuru popapriti, djeci ne stavljati papar).
Tip:
1. u jelo pred sluzenje umijesati jos nesto maslaca ili naribanog parmezana. Ovo za parmezan je takodjer savjet talijanskog tatice, profija za rizot, ali ja sir ovdje ne bih stavljala, niti uz bilo kakve plodove mora.
2. persin, spinat i rajcice kuhati na srednjoj vatri u posebnom loncu u oko 1,5 litre vode i umjesto vode koristiti za polijevanje rize. Takodjer, moguce je koristiti i juhu. Samo ne vegetu :-).
03.03.2007. u 13:26 sati | 0 Komentara | Print | Link | Na vrh
